Britanka doselila u RH i istražuje utjecaj umjetne inteligencije

Leonor Diaz Alcantara Britanka je španjolskih korijena koja već šest godina živi u Hrvatskoj. Ona je nagrađivana uspješna poslovna žena iza koje stoje brojni projekti iz područja edukacije i obrazovanja, očuvanja okoliša i podrške mladim poduzetnicima, a nedavno je u Zagrebu osnovala tvrtku koja okuplja stručnjake koji istražuju utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje.

Jedan od velikih projekata koje je Leonor Diaz Alcantara dovela u Hrvatsku bio je razvoj mreže Montessori edukatora:

- Ja sam bila direktorica Montessori grupacije i osnovali smo udrugu ovdje i nakon potresa u Petrinji, a i u Vukovaru, puno smo toga napravili. Htjeli smo dovesti Montessori pedagogiju u ta mjesta. Ljudi često misle da je to elitni oblik obrazovanja, ali nije, to je zapravo jedna pedagoška škola koja je za sve i sada sam pokrenula novu tvrtku, kaže Leonor.

Uz to, bavi se i nizom projekata vezanih za liderstvo.

- To je zajednički projekt sa ženskom mrežom u Londonu. On nosi naslov "Renesansa u vođenju" jer je to zapravo novi pristup, novi način koji bi trebao odgovoriti na izazove koje nam donosi umjetna inteligencija, koja je sve dosta promijenila i ne možemo više raditi na onaj način na koji smo nekoć radili. Dakle, riječ je o jednom ponovnom rođenju, zato i ta renesansa u smislu načina na koji umjetna inteligencija utječe na naše poslovanje, objašnjava Leonor.

Kroz projekt "Renesansa u vođenju" okupila je brojne žene.

- Sve je krenulo tako što je Lisa, osnivačica ženske mreže u Londonu, podijelila s nama svoju zabrinutost glede umjetne inteligencije. Dakle, vrlo je lako u ovom novom dobu lažirati svoj profil, lagati o tomu tko ste i što ste i jeste li stručnjak ili niste. Zato smo zaključili da se način vođenja mora promijeniti, ali da bismo znali kako, moramo identificirati što se događa sada. Otpočetka smo odlučili provesti anketu, isprva među 5 tisuća, ali to se proširilo na 300 tisuća žena i sve se više širi jer se stalno netko priključuje sa svojom mrežom i mi zapravo pozivamo ljude da se na taj način priključe, kaže Leonor.

Ta anketa je trebala biti popraćena intervjuima jedan na jedan sa ženama koje su već u vodećim pozicijama.

- Počele smo s 20 žena, mislila sam da će to biti dovoljno, ali sada je taj broj isto tako značajno narastao, proširio se na mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, gdje sam razgovarala sa ženama koje su mi darovale svoje povjerenje. Sve je to povjerljivo, dakle, te informacije se dalje ne prenose na način da bi se mogle povezati s osobom koja ih je izrekla, tako da je doista to sjajno, dodaje Leonor.

Leonor je razgovarala sa ženama u dobi od 30 do 70 godina pokušavajući redefinirati što je to vođenje jer vođenje nije samo uloga osoba koje su na vodećim pozicijama u tvrtkama, to može biti liječnik, odnosno liječnica, nastavnica ili poduzetnica.

- Mislila sam da će se neke teme biti zajedničke, i iznenadilo me koliko je tema i u sektorskom smislu i u smislu različitih dijelova svijeta. Dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i, primjerice, dekanica Ekonomskog fakulteta u Španjolskoj zapravo su imale dosta sličan pogled na probleme i moram reći da postoji podijeljeno razmišljanje, shvaćanje da bismo trebali nešto promijeniti i da ne odgovaramo na potrebe mladih generacija, mladih naraštaja. Dopušta se da se stvari nastave na isti način, a to nije više moguće, ocjenjuje Leonor.

Još jedna tema koja se nameće je prisutnost umjetne inteligencije koja je ušla duboko u naše živote:

- Ali ne razmišljamo o posljedicama toga i doista tu postoji velika zabrinutost i mnoge se žene bave time kako pristupiti na jedan etički način koji će vam nešto donijeti u budućnosti, a neće biti problem jer shvaćamo da to ne činimo baš dobro, upozorava Leonor.

Leonor kaže da će već objavom tog istraživanja već utjecati na algoritam, a to bi se trebalo dogoditi u ožujku sljedeće godine. Kako bi na to trebali reagirati ChatGPT i slični alati?

- On prikuplja podatke koji su mu podastrijeti i zapravo, kad govorimo o vođenju, često se govori o muškom vođenju, a objavom ovog istraživanja mi unosimo u velike jezične modele upravo taj ženski pristup, odnosno istraživanje o ženama na vodećim pozicijama. Nadalje, ono što su neki od nas već tražili jest da govorimo pred Europskom komisijom, pred tvrtkama, pred vladama, da pokažemo da smo došli do određenih zaključaka tim istraživanjem i da su to činjenice, da je to ono što s nama dijele žene koje su na pozicijama vođa i da postoje dobre prakse diljem svijeta. Primjerice, razgovarala sam sa ženama na vodećim pozicijama u bankarskom sektoru iz New Yorka i iz Londona i one već razmatraju na koji način mogu koristiti te podatke. Dakle, to je velika promjena, nije više pitanje samo kako doći do posla, nego i kako taj posao na etički način razvijati, objašnjava Leonor.

Zanimljivo je da je tu globalnu tvrtku, koja se bavi tim istraživanjem, osnovala upravo u Zagrebu. Može li se u Hrvatskoj pokrenuti dobar posao?

- Mislim da je u drugim dijelovima svijeta poput Ujedinjene Kraljevine doista lakše pokrenuti posao, to je definitivno tako. Međutim, ono što mi budi nadu je sljedeće: vidim da postoje sjajni mladi ljudi ovdje u Hrvatskoj koji su sjajno obrazovani, govore nekoliko jezika, imaju globalni pogled na situaciju i doista dubinsko razumijevanje stanja stvari, a što se tiče modernih tehnologija, jako dobro se taj dio razvija u Hrvatskoj, mnogo bolje nego u nekim drugim dijelovima svijeta, tako da je to plodno tlo u ovoj novoj eri tehnološkog napretka u kojem se mladi ljudi moraju javiti i reći što mogu jer imaju obrazovanje, imaju globalni pogled, razumiju što se događa i to su velike prilike za zemlje neovisno o njihovoj veličini i mogu se na taj način globalno istaknuti, pa tako i Hrvatska, smatra Leonor.

Što Leonor motivira da takve projekte pokrećete ne samo u Hrvatskoj, nego i diljem svijeta?

- Moja obitelj je bila obitelj izbjeglica od Francova režima, pobjegli su u Ujedinjenu Kraljevinu gdje sam ja odrasla, ali imam španjolske korijene i uvijek sam odrastala sa spoznajom da sam prava sretnica što sam odrasla u dijelu svijeta u kojem mogu imati karijeru jer sam kao žena dovoljno obrazovana i prva sam zapravo žena u svojoj obitelji koja se karijerno razvijala. I druge su žene radile, ali ja sam imala to obrazovanje koje mi je omogućilo doista uspješnu karijeru i zato mislim da moram nešto vratiti svijetu. Imala sam tu priliku, i druge žene, a i muškarci, trebali bi imati tu istu priliku. Ako i mogu nešto napraviti, ako mogu stvoriti tu priliku, ako mogu pomoći da to se doista ukorijeni, ja to želim, zaključila je Leonor Diaz Alcantara.