AI može predvidjeti hoće li se rani znakovi demencije razviti u Alzheimerovu bolest

Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu upotrijebili su umjetnu inteligenciju za razvoj alata koji može predvidjeti mogu li ljudi s ranim znakovima demencije razviti Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da u svijetu od Alzheimerove bolesti svake 3 sekunde oboli jedna osoba, a broj ljudi s tom bolešću trebao bi se utrostručiti u sljedećih 50 godina.

U istraživačkom centru na Sveučilištu Cambridge istraživači vjeruju da su pronašli pionirsku upotrebu umjetne inteligencije (AI), pri čemu bi mogli uočiti hoće li ljudi razviti Alzheimerovu bolest u njezinim najranijim fazama.

Algoritam umjetne inteligencije, koji su ovdje razvili istraživači, dizajniran je za obradu podataka iz MRI skeniranja i odgovora na upitnike koji se nazivaju 'kognitivni testovi', koristeći složene tehnologije obrade podataka.

Za nadati se da bi ovaj novi alat mogao značiti ranije intervencije u njezi pacijenata i smanjivanje potrebe za skupim i invazivnim dijagnostičkim testovima.

- Dugo vremena, otprilike 30 godina, nismo imali nikakve tretmane koji modificiraju bolest. Sada su se stvari promijenile i vidimo da novi tretmani dolaze na tržište, a za sada znamo da imamo potencijal rano identificirati pacijente i identificirati prave pacijente za te tretmane, rekla je Zoe Kourtzi, profesorica eksperimentalne psihologije na Sveučilištu Cambridge.

- Dakle, naš se rad zapravo fokusirao na rana predviđanja, ranu dijagnozu, možemo li, kada imamo prve simptome, ili čak i prije simptoma, identificirati pojedince koji bi mogli razviti demenciju u budućnosti, nastavlja Kourtzi.

Demencija predstavlja značajan globalni zdravstveni izazov. Sveučilište u Cambridgeu predviđa da ovo stanje pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, s procijenjenim godišnjim troškovima od 820 milijardi dolara. Očekuje se da će se broj oboljelih gotovo utrostručiti tijekom sljedećih 50 godina.

Alzheimerova bolest čini oko 60-80% slučajeva demencije. Zbog toga je rano otkrivanje ključno, budući da će tretmani započeti u ranijim fazama Alzheimerove bolesti vjerojatno biti najučinkovitiji.

Kako bi razvili svoj algoritam, istraživači su analizirali podatke koristeći redovito prikupljene, neinvazivne i jeftine podatake o pacijentima koji se sastoje od rezultata kognitivnih testova i MRI skeniranja više od 400 ljudi, koji je onda testiran na 600 sudionika u SAD-u i podataka 900 osoba iz klinika za pamćenje u Velikoj Britaniji i Singapuru.

Utvrđeno je da je razvijena AI tehnologija tri puta preciznija u predviđanju progresije Alzheimerove bolesti od trenutnog standarda skrbi koji je dostupan pacijentima. Hvata znakove koji nisu uvijek lako vidljivi golim okom ili ljudskom intuicijom.

- Prednost umjetne inteligencije je što može otkriti detalje ili odnose između parametara ili značajki koje ljudska bića ne mogu lako naučiti. Na primjer, slike koje gledamo, može doći do nekih sitnih milimetarskih promjena rezolucije koje ne možemo vidjeti golim okom, kaže Liz Yuanxi Lee, znanstvena suradnica na Sveučilištu Cambridge i prva autorica studije.

AI koristi podatke koje je već analizirao kako bi napravio točnija predviđanja o rezultatima s kojima se dalje prezentira, objašnjava Zoe Kourtzi.

- Uči identificirati obrasce u podacima, u ovom slučaju povezane s određenim dijagnozama pacijenata, tako da će na kraju znati znači li određeni obrazac koji se pojavljuje u skenu mozga, zajedno s kognitivnim rezultatima, da će pacijent napredovati ili će ostati stabilan i tada može napraviti predviđanja o novim pacijentima čije podatke prije nije vidio. Ova predviđanja mogu biti pouzdana jer je vidio sve te druge podatke.

Istraživači se nadaju da bi se ovaj alat uskoro mogao koristiti kao pomoć u zdravstvenim ustanovama u stvarnom životu u Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem svijeta u borbi protiv bolesti koja postaje zabrinjavajuće česta.