Istraživanje mozga šišmiša moglo bi pomoći ljudskom mentalnom zdravlju

Istraživači u Izraelu tvrde da su šišmiši u stanju zapamtiti složene društvene strukture, uključujući i to je li drugi šišmiš prijatelj ili neprijatelj i gdje su točno oni i njihovi prijatelji.

Studija koju je vodio profesor Nachum Ulanovsky na Znanstvenom institutu Weizmann usredotočila se na živčane stanice u području hipokampusa mozga šišmiša i njihovu ulogu u kodiranju detalja o drugim pojedincima u istoj društvenoj skupini.

- U laboratoriju smo postavili koloniju šišmiša, poput špilje šišmiša. To su divlji šišmiši koji su uhvaćeni kao odrasli u divljini pa već imaju čitav niz društvenih iskustava. Doveli smo ih u laboratorij i stvorili smo koloniju od pet do deset životinja, mužjaka i ženki, koji žive 24/7 u ovoj laboratorijskoj špilji, a zatim razvijamo metode za praćenje njihovih identiteta, položaja i smjera kretanja svih šišmiša istovremeno u prostoriji, rekao je Ulanovsky.

- Proučavali smo hipokampus, područje za koje se odavno zna da je uključeno u osjećaj prostora. Ali ovdje se pitamo i o društvenoj situaciji gdje su predstavljeni i drugi pojedinci, njihov položaji u prostoru, možda i drugi društveni atributi. Proučavali smo ovo pitanje kod šišmiša, vrlo društvenih vrsta sisavaca, i otkrili smo da su doista prisutne druge jedinke i da su prisutne mnoge društvene varijable. To dosada nije pokazano, dodao je.

Životinje, egipatski voćni šišmiši, opremljene su minijaturnim bežičnim elektrofiziološkim ruksacima za snimanje njihove moždane aktivnosti tijekom leta.

Šišmiši su također označeni i barkodirani kako bi se pratile njihove lokacije i identitet u 3D-u, s video kamerama koje su bilježile pokrete njihovih glava i društvene interakcije.

- Ovdje smo otkrili pozicije pojedinca ali i pozicije drugih pojedinaca, otkrili smo da su zastupljene i društvene interakcije, je li riječ o mužjaku ili ženki, dakle, spol drugog pojedinca i njegovu hijerarhiju. Je li alfa mužjak ili niže u hijerarhiji? Je li prijatelj ili neprijatelj? Dakle, vrlo bogata zastupljenost informacija o pojedincu i drugima, rekao je Ulanovsky.

Ulanovsky planira nastaviti svoje istraživanje mozga šišmiša u prirodnom okruženju, predviđajući slična otkrića kod ljudi zbog strukturnih sličnosti između hipokampusa šišmiša i čovjeka.

- Dakle, hipokampus, područje koje proučavamo i okolna područja, daleko su najviše proučavani i najvažniji za različite bolesti. Tako Alzheimerova bolest, na primjer, počinje u hipokampusu, središnjem alokorteksu i okolnim regijama, zatim epilepsija i depresija, gotovo sve je povezano s hipokampusom. Zato stvarno razumijevanje hipokampusa u funkciji i disfunkciji bit će vrlo zanimljivo i otkrit će mnogo toga…