Najstarija poznata galaktika, uočena teleskopom Webb, svjetionik je kozmičke zore

NASA-in svemirski teleskop James Webb uočio je najstariju poznatu galaktiku, koja je iznenađujuće sjajna i velika s obzirom na to da je nastala u povojima svemira.

Webb, koji promatrajući goleme kozmičke udaljenosti gleda daleko u prošlost, promatrao je galaktiku kakva je postojala oko 290 milijuna godina nakon Velikog praska koji je pokrenuo svemir prije otprilike 13,8 milijardi godina, rekli su istraživači. Ovo razdoblje koje obuhvaća prvih nekoliko stotina milijuna godina svemira naziva se kozmičkom zorom.

Galaktika, nazvana JADES-GS-z14-0, ima promjer od oko 1700 svjetlosnih godina. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u godini, 9,5 bilijuna km. Ima masu koja odgovara 500 milijuna zvijezda veličine našeg Sunca i ubrzano je stvarala nove zvijezde, oko 20 svake godine.

Prije Webbovih opažanja znanstvenici nisu znali da galaktike mogu postojati tako rano, a pogotovo ne one sjajne poput ove.

- Rani svemir za nas priređuje iznenađenje za iznenađenjem, rekao je astrofizičar Kevin Hainline s opservatorija Steward na Sveučilištu u Arizoni, jedan od voditelja studije.

- Webb pokazuje da su galaktike u ranom svemiru bile mnogo svjetlije nego što smo očekivali, ističe Francesco D'Eugenio s Instituta za kozmologiju Kavli na Sveučilištu Cambridge, koautor studije.

Do sada je najstarija poznata galaktika datirala oko 320 milijuna godina nakon Velikog praska.

- Ima smisla nazvati galaktiku velikom, jer je značajno veća od drugih galaktika koje je JADES tim izmjerio na ovim udaljenostima i bit će izazovno shvatiti kako se nešto ovako veliko moglo formirati u samo nekoliko stotina milijuna godina, rekao je Hainline.

- Činjenica da je tako svijetla također je fascinantna, s obzirom na to da galaktike imaju tendenciju rasti kako se svemir razvija, što implicira da bi potencijalno postala znatno svjetlija u sljedećih mnogo stotina milijuna godina, rekao je Hainline.

Tim JADES-a (JWST Advanced Deep Extragalactic Survey) u istoj je studiji otkrio drugu najstariju poznatu galaktiku, staru oko 303 milijuna godina nakon Velikog praska. JADES-GS-z14-1 je manja - s masom oko 100 milijuna zvijezda veličine Sunca, otprilike 1000 svjetlosnih godina u promjeru te formira oko dvije nove zvijezde godišnje.

- Ove su galaktike nastale u okolišu koji je bio mnogo gušći i bogatiji plinom nego danas. Osim toga, kemijski sastav plina bio je vrlo drugačiji, mnogo bliži prvobitnom sastavu naslijeđenom iz Velikog praska - vodik, helij i tragovi litija, rekao je D'Eugenio.

Formiranje zvijezda u ranom svemiru bilo je mnogo nasilnije nego danas, s masivnim vrućim zvijezdama koje su se formirale i brzo umirale, te oslobađale ogromnu količinu energije kroz ultraljubičasto svjetlo, zvjezdane vjetrove i eksplozije supernova, rekao je D'Eugenio.

Iznesene su tri glavne hipoteze za objašnjenje sjaja ranih galaktika. Prva ga je pripisala supermasivnim crnim rupama u tim galaktikama koje gutaju materijal. Čini se da je to isključeno novim otkrićima jer se promatrana svjetlost širi na područje šire nego što bi se očekivalo od proždrljivih crnih rupa.

Ostaje za vidjeti hoće li se druge hipoteze - da su te galaktike naseljene s više zvijezda nego što se očekivalo ili zvijezdama koje su svjetlije od današnjih - održati, rekao je D'Eugenio.