18:42 / 24.02.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Što čitati? – o korupciji u zdravstvu ili suvremenu Šeherezadu

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

U ovotjednoj književnoj preporuci urednica HRT-ovih radijskih i televizijskih emisija o književnosti Karolina Lisak Vidović predstavila je – kako kaže – dvije važne knjige: 'Podmetače leševa' Ive Balenovića i 'Dezorijentalna' Négar Djavadi. 

Pogledajte književnu preporuku iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:

Ivo Balenović: 'Podmetači leševa', Jesenski i Turk


Krimić Ive Balenovića, koji se bavi patologijom dijela zdravstvenog sustava, roman je o korupciji i klijentelizmu. 


Balenović se prvo javio pod pseudonimom Alen Bović prvijencem 'Metastaze' 2006.godine. Ubrzo je svojom zanimljivošću i kvalitetom uzburkao književne duhove i zagolicao im maštu, pa se raspredalo tko bi autor tog djela mogao biti. Pojavilo se, naime, posve novo ime – liječnika, ginekologa, književnog debitanta.


Roman je doživio veliki uspjeh, adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava 'Metastaze' proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film najboljim hrvatskim filmom 2009.

Sljedeći roman 'Ljudožder vegetarijanac', također uspješno ekraniziran, koji je odredio i njegov autorski kredo: progovarati o rak-ranama hrvatskog zdravstvenog sustava. Većinom piše o bahatim pojedincima koji ne mare za liječnički kodeks ili zakletvu.


'Podmetači leševa' je još žešći roman u tome smjeru: ne bavi se samo kvarnim dijelovima sustava zdravstva, nego zahvaća i šire, bavi se suradnjom takvog dijela zdravstvenog sustava s farmaceutskom industrijom, spregom sa sudstvom, s medijima, politikom.


Lako kaže Balenović u ‘Podmetačima leševa’ sve je 'zasnovano na istinitim događajima' za razliku od ‘Ljudoždera vegetarijanca’, u kojem je, kako kaže, više sakrio nego otkrio, ali to je tek bio početak njegove borbe za istinu.

Ivo Balenović (Zagreb, 1969.) je 1994. godine diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalist je ginekologije i porodništva, subspecijalist fetalne medicine.


Radi se o hrabrom piscu koji ima što za reći i koji zna kako to napisati: 'Možda je pisanje kao udah kod slobodnog ronjenja. Ne želim biti profesionalni pisac, ali mislim da pišući, na neki način, postajem bolji liječnik,' rekao je davno u jednom intervjuu. Kolegica Jagna Pogačnik napisala je tada da smo dobili jednog odličnog dijagnostičara i u književnosti.

Ivo Balenović

Ivo Balenović

Foto: Sandra Šimunović / PIXSELL

Radi se o jednom važnom, ali iznimno malom aspektu medicinskog miljea. Taj zli dio medicine je zaista promilski malen, kako ističe sam autor i generalizacija bi bila za 99 posto medicinara totalno uvredljiva no ne smije ga se ignorirati. Upravo to ne dopušta Balenović hrabro ispisujući metastaze dijela medicinskog sustava isprepletenog s medijima, farmaceutskom industrijom i politikom.


Slika je to dijela hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom, uvjerljivim dijalozima i realnim jezikom, kroz dojmljivu bogatu galeriju likova. Takvu stvarnost dijagnosticirao je preciznim kirurškim stilom, britko i bez kompromisa. Svojim književnim skalpelom zarezuje u zaraženo tkivo bez oklijevanja.

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Stilski pratimo brze izmjene dijaloga, bez previše ukrasa, jednostavne kratke rečenice u brzome ritmu udaraju u pleksus, s naglim obratima, uz jednu dozu njemu svojstvene ironije i cinizma.


'Ljudožder vegetarijanac' je bio, dakle, kamilica prema brutalnostima medicinskog kriminala koje iznosi u ovom romanu, važan roman, ne samo za njegovo autora nego za društvo. Hrabar roman kojeg se treba odvažiti čitati. Roman nije za one osjetljiva želuca – to je dojmljivo i moćno štivo koje vas navodi na razmišljanje.


Taj je rukopis prvo bio zamišljen kao scenarij i zato je tako filmičan. Na kraju se zakompliciralo s produkcijom pa ga je autor odlučio adaptirati u roman. No, to ne znači da to djelo jedan dan nećemo gledati kao seriju u nastavcima.

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Négar Djavadi: 'Dezorijentalna', MeandarMedia, prev. Vanda Mikšić


Négar Djavadi književnica je, scenaristica i redateljica rođena u Iranu 1969. godine. U Teheranu je pohađala francusku školu. Roditelji su joj bili oponenti Šahova, a zatim i Homeinijeva režima. U dobi od jedanaest godina je s majkom i sestrom pobjegla iz Irana preko kurdistanskih planina da bi se u Parizu pridružila ocu koji je već prije bio prisiljen potajno napustiti zemlju.


Négar Djavadi studirala je na INSAS-u u Bruxellesu filmsku umjetnost, koju je od 1996. do 2000. i predavala na Sveučilištu Paris 8. Ostvarila je četiri kratkometražna filma te napisala nekoliko scenarija za igrane filmove i TV-serije.

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Roman prvijenac 'Désorientale' (2016) djelomično je autobiografskog karaktera. U njemu nelinearno, uz mnoštvo digresija i priča u priči dostojnih suvremene Šeherezade, poetično, ali i s dobrom dozom cinizma, pripovijeda sagu o tri naraštaja jedne brojne iranske porodice, donoseći kroz nju živopisan i precizan portret Irana i preobrazbi koje je doživio tijekom 20. stoljeća, rušeći često klišejizirano zapadno viđenje te zemlje iznimno bogate povijesti.


Priča je to o političkoj oporbi, opresiji i egzilu te razočaranju i nepotpunoj ukorijenjenosti, odnosno dezorijentiranosti u novoj kulturi iz vizure djevojčice, a zatim i mlade žene, prožima se s danas vrlo aktualnim pitanjima homoseksualnosti i umjetne oplodnje, uz pozadinu spasonosnog rocka 1980-ih i 1990-ih godina.

Roman je u Francuskoj doživio velik uspjeh, a osvojio je i 6 nagrada (Prix de l’Autre Monde, Prix du Style, Prix Emmanuel-Roblès, Prix Première, Prix littéraire de la Porte Dorée, Prix du Roman News), dok ga je časopis Lire proglasio najboljim prvim romanom 2016. Dosad je preveden na devet jezika. Krajem kolovoza 2020. iz tiska je izišao i njezin drugi roman, 'Arènes'.


Lirski je to roman koji pokazuje što je to bol izgnanstva, povijesni i obiteljski romani. U kaleidoskopskoj priči, ključni trenuci iranske povijesti, politike i kulture prepliću se s pričama o obiteljskoj drami.


Autorica je izvanredna pripovjedačica, a prije svega moderna žena podijeljena između obiteljske tradicije i vlastite "dezorijentalizacije". Ona govori o borbi jedne žene da se kontekstualizira u svijetu u kojem se osjeća strankinjom.

Protagonisticu upoznajemo dok sjedi u čekaonici pariške klinike za plodnost i čeka rezultate svog IVF tretmana. Preplavljena je sjećanjima na vlastiti život kao i pričama svojih predaka.


Naslovni pojam 'dezorijentalan' neologizam je koji kombinira riječi 'orijentalni' i 'dezorijentirani'. Taj izmišljeni pridjev jako dobro se odnosi na glavnu junakinju romana: Kimiâ je dezorijentirana u svom novootkrivenom životu u egzilu, ostala je i bez svojeg Orijenta, jer riječ otvara još jedan, ne odmah uočljiv aspekt; ima veze s klimatskim gubitkom Orijenta - gubitkom sunca, topline i svjetlosti koja dolazi s njim.


I, kao i uvijek, citat za kraj:

Knjige koje svijet zove besmrtnima su knjige koje svijetu pokazuju njegovu sramotu.

Oscar Wilde

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!