18:50 / 10.02.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Što čitati? – o potresu i pandemiji ili grotesknu fantastiku

Što čitati?

Što čitati?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

U ovotjednoj književnoj preporuci urednica HRT-ovih radijskih i televizijskih emisija o književnosti Karolina Lisak Vidović predstavila je roman Nade Gašić aktualne tematike – 'Devet života gospođe Adele', i parodijsko-grotesknu zbirku priča 'Čudovište' Davora Slamniga.

Pogledajte snimku književnih minuta emisije Dobro jutro, Hrvatska:

Nada Gašić: 'Devet života gospođe Adele', Sandorf


Riječ je o romanu aktualne tematike koji se referira na zagrebački potres i na pandemiju. Dan nakon potresa u ožujku napisala je, naime, prvu priču.


Nada Gašić, majstorica urbane krimi proze ('Mirna ulica, drvored' i 'Voda, paučina'), javlja se u svojim kasnim četrdesetima, s prijevodom 'Dobrog vojnika Švejka'. Bila je lektorica po Čehoslovačkoj i Sovjetskom Savezu, suradnica profesora Vladimira Anića na njegovu 'Rječniku hrvatskog jezika', urednica njegova i Silićeva pravopisa, te redaktorica njegova i Goldsteinova 'Rječnika stranih riječi'.


Devet života gospođe Adele

Devet života gospođe Adele

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

S 57 godina objavila je prvi, a sa 60 drugi roman. Ovaj najnoviji – i to dugoočekivani - treći je od četiri romana iz tetralogije. To nije krimi roman, već roman karaktera, urbani roman, društveni roman, mentalitetni roman, roman o Zagrebu, roman o starosti...


Duhovita je to satira s elementima bajke, fantastike i groteske u kojoj autorica majstorski kombinira bajkovitost, grotesku, realizam, komiku i fantastiku. Počinje na dan potresa u Zagrebu, s 21. na 22. ožujka 2020., na dan koji svaki Zagrepčanin dobro pamti, a završava 21. lipnja, neposredno pred ljeto. Gospođa Adela je lik koji nećete zaboraviti, baš kao ni proljeće u Zagrebu 2020., kada su ga posjetili korona virus i Zgzem, frustrirani potres.

Knjigu otvara bajkovito-poučna pričica o kineskom gradu Wuhanu i prodavačici na tamošnjoj tržnici, gospođi Wei kao prvoj oboljeloj od opasne virusne bolesti, a slijedi još bajkovitija priča o zagrebačkom potresu koji se, eto, probudio iz zimskog sna baš 22. ožujka 2020., potaknut i svojevrsnim pripetavanjem s koronom.


Radnja se događa u centru Zagreba, u Bauerovoj ulici i oko nje. Nada Gašić je za glavnu junakinju odabrala vitalnu osamdesetogodišnjakinju koja živi sama - Adela je živahna osoba i ne baš lakog karaktera, želi još ono malo starog normalnog: izgubljene rutine, proslavu rođendana, dobru frizuru, pažnju, čašicu konjaka… Da to ostvari, ne preza ni pred čim.


Za sobom ima dva braka i “dvostruka” je udovica. Ima stan od 100 četvornih metara u centru, grobnicu u arkadama na Mirogoju, vikendicu u Crikvenici i ušteđevinu. Licitira s oporukom, ne bi li kupila pažnju i naklonost svoje rodbine.

Gospođa Adela ima svoje mane, osoba je od krvi i mesa, no pripovjedačica ju ne osuđuje: Ona je u svojoj starosti, usamljenosti i nevoljama vremena nesretna i bori se za svoj mali prestali dio kolača u trenutku kada propušta zbog svega zloga što se gradu događa puhati svjećice na svojoj rođendanskoj torti.


Tu i tamo popije malo prvorazrednog konjaka iz kristalne čaše i stalno mijenja oporuku. Potres je prespavala jer je zbog usamljenog rođendana popila previše konjaka pa je nije moglo probuditi ranojutarnje nedjeljno drmanje. Njezin stan u potresu uopće nije stradao, no ipak traži pomoć od gradonačelnika.


Prilično zaljubljena u 'stožeraše' i u ministra Beroša, kojem u jednom trenutku piše pismo, aktivističko, ali pomalo i ljubavno.


Autorica junakinju prikazuje sa simpatijama iznimno dobro ispisujući ironiju i satiru koja vam ne skida osmijeh s lica dok čitate roman. Karakter je tako složen kao da je živ - autentičan - kao da je poznajemo.


Jezikotvorno je to remek-djelo, a po svojem starom agramerskom duhu i dozi simpatije kojom je opisana junakinja Adela u vrtlogu života i začudne povijesti što joj se odvija pred nosom podsjeća na 'Dnevnik malog Perice'. Piše o onome što jako dobro zna - kao dijete je doživjela poplavu kojoj je posvetila knjigu ‘Voda paučina’.

Davor Slamnig

Davor Slamnig

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Davor Slamnig: 'Čudovište', Media bar d.o.o.


Radi se o novom izdanju kultne zbirke priča iz 1980. godine u izdanju CDD-a. Prva zbirka priča Davora Slamniga simbolični je povratak književnika koji je obilježio 1980-te godine. Slamnig se oduvijek slabo brinuo o vlastitoj promociji, pa uglavnom zauzima apartnu poziciju unutar oficijelne hrvatske književne scene. Budući da ne piše mnogo (dvije zbirke kratkih priča, jedna sabranih i jedan roman) te ne piše da se kome svidi, do danas je ostao na marginama domaće scene.


On ne piše da bi zadivio kritiku i upisao se među književne besmrtnike već piše isključivo da bi zabavio. Knjiga je ubrzo stekla kultni status, a njezina je autora prometnula u jednog od najutjecajnijih autora kratke priče osamdesetih, iako autor u jednom intervjuu tvrdi da nije svjedočio toj pojavi.


Slamnig je književnik, glazbenik, dizajner - gotovo je potpuno anoniman u odnosu na svoja djela jer praktički nema odrasla čovjeka koji se nije susreo s njegovom umjetnošću: glazbom, poezijom, pričama, stripovima, dizajnom...


1980. godine on je kao novi gitarist s Buldožerom snimio album 'Izlog jeftinih slatkiša', a knjiga se doimala kao prirodni nastavak rock'n'rolla literarnim sredstvima. Autor je 'Fride' Psihomodo Popa, a osnovao je i vlastitu skupinu u kojoj je vokalne dionice pjevala Mira Furlan.


Njegova druga zbirka priča, pod ponešto kriptičnim naslovom 'Qwertzu i Opš' (čiju je šifru ipak lako probiti ako ste se sjetite rasporeda slova na tastaturi) bila je objavljena je u Žutoj biblioteci ITD urednika Zlatka Crnkovića. Ta činjenica značila je da je mladi autor od strane književnog establišmenta i službeno bio prepoznat kao 'dečko koji obećava'.


Slamnig je čovjek koji je serijalu o Milanu Blentonu dao glazbenu podlogu, pisao i je radiodrame, napravio najbolju kompjutersku verziju Masterminda na svijetu, a danas Slamnig svira u skupini Psi od Slame.

Zbirka, iako je izašla prije 40 godina, odaje dojam da je napisana danas – aktualna je, ima što za reći, ima se zašto čitati, nije ostarjela. Drska je, duhovita i suvremena i doima se mlađom nego što je bila u vrijeme svoje premijere.


Slamnig je zaokupljen pretežno ljubavnim temama. Nezainteresiran je za velika i, naravno, teška društvena ili - ne daj bože - politička pitanja. Sa zdravom dozom humora, ironije i apsurda priče redovito temelji na dosjetci: da bi dosjetka funkcionirala, mora biti izvan klišeja; da bi bila izvan klišeja, potrebna je inteligencija i humor i eruditski um, te neobičan, otkačen pogled na svijet.

Nemoguće je naslutiti kamo će krenuti njegove priče jer autor posjeduje nepredvidljivu imaginaciju. Mnoge od tih dosjetki proizlaze iz jezične igre. Sve je to uronjeno u humor. Sve su priče ironične, ponekad suptilno, a ponekad oštro poput dobro odmjerena šamara; mnoge su zafrkantske, no nimalo površne.


Ispod zafrkancije te kratke priče dobro dijagnosticiraju osnovne ljudske probleme. Svijet je nastanjen zafrkancijom, ludizmom, lingvističkim eksperimentima, mješavinom ovozemaljskog i onosvemirskog. Priče obiluju fantastičnim elementima, a na duhovit način kritizira pojedine društveno-socijalne značajke zbilje, ismijava malograđanske norme. Na našim prostorima u ovoj vrsti parodijsko-groteskne, humorne fantastike nema mu premca, stoga predstavlja istinsko literarno osvježenje.


I citat za kraj:


Čitajte da biste živjeli.

Gustave Flaubert

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!