Liječenje 'kupanjem' u terapijskim šumama

Poznata je povezanost čovjeka i prirode, baš kao i svi pozitivni učinci nedirnutog okoliša na psihičko i fizičko zdravlje. Sva je ta interakcija u suvremenoj znanosti svedena na zajednički nazivnik - psihoteratika.

- Psihoteratiku je kao pojam iskovao Australac Glen Albreht koji je zapravo uvidio potrebu da se vraćamo prirodi. Da je čovjek iznikao iz prirode i da je za njegovo mentalno i fizičko zdravlje, s obzirom da su iznimno povezani - potrebno više odlaziti u prirodu, objašnjava fitoterapijski savjetnik mag. pharm Frane Herenda.

To je vrlo logično i prihvatljivo, tim više što je u suvremenom društvu za brojne psihičke i fizičke poremećaje kao neprijatelj broj 1 – proglašen stres.

- Naša evolucija nije zamislila da ćemo biti izloženi ovakvoj količini inputa izvana. Onoga što zovemo stresorima. To su vanjski elementi, uvjeti koji potiču naš živčani sustav da pokrene kaskadu promjena u našem tijelu koje zapravo dovode do određenih fizioloških i biokemijskih promjena, dodaje Herenda.

Dugotrajni stres i biokemijske promjene

Odgovor tijela na stresnu situaciju je u određenom trenutku poželjan i dobrodošao. Međutim nisu poželjni niti dobrodošli oni dugotrajni podražaji, koji se i prečesto javljaju.

- Pa sada već znamo da povećani tlak, problemi sa kardiovaskularnim sustavom, pad imuniteta, ne smijemo zaboraviti da stres, potiče lučenje kortizola iz nadbubrežne žlijezde. Puno se o tom kortizolu priča. Pričaju i konvencionalna medicina i alternativa. Tako da treba naći mjeru i shvatiti da nama kortizol naravno treba. Ali neprestano podraživanje zapravo dovodi do suzbijanja imunološkog sustava, između ostalog, dodaje Herenda.

Kupanje u terapijskim šumama

U okviru psihoteratike nailazimo na još jedan relativno nepoznati pojam. Riječ je o terapijskim šumama.

- Kupanje u šumama nastavlja se na neki način na Albrehtovu psihoteratiku, koju su najviše prihvatili Japanci. Oni su čak i službeno organizirali više desetaka šuma gdje se može odraditi 'kupanje'. I njihova istraživanja su pokazala da dolazi do sniženja otkucaja srca, do sniženja tlaka i do povećanja određenih imunoloških stanica, konkretno odgovornih za onaj prirođeni imunološki odgovor. Imunološki odgovor kojim se borimo s mikroorganizmima koji uđu u naše tijelo, naglašava Frane Herenda.

Budući da su nam japanske šume ipak malo predaleko, stručnjaci tvrde da niti ove naše nisu ništa lošije.

- Mali ugljikovodici, pineli, koje mi osjećamo u borovoj šumi posebno ako je toplije vrijeme - razlog su zbog kojeg ljudi vole eterično ulje bora, jele, eukaliptusa itd.. Te molekule će podraživati naš živčani sustav, pa i imunološki - djelovati blago protuupalno. Možemo se inhalirati tim eteričnim uljima, iako je bolje otići u šumu. A ove ćemo inhalacije ostaviti za prehlade i nekakve druge simptome, dodaje Herenda.

Možemo zaključiti kako bi bilo jako dobro iskoristiti barem nekoliko sati svakog vikenda za boravak u prirodi i prepustiti se njenom čarobnom terapijskom dodiru.