I neurolozi zabrinuti zbog postkovid sindroma

Kronični umor, bolovi u prsima, erektilna disfunkcija, oštećenja bubrega, neurološke smetnje – ovo je samo dio poteškoća s kojima se suočavaju osobe koje su preboljele COVID-19. Postkovid sindrom i dalje je nedovoljno poznat, stoga je Prvi postkovid simpozij bio odlična prilika za razmjenu iskustava stručnjaka iz različitih medicinskih struka. 

Sve više osoba nakon što prebole COVID-19 traži liječničku pomoć, bez obzira na to jesu li imale blaži ili teži oblik bolesti. Nažalost, koronavirus napada brojne organe – od respiratornog trakta, centralnog živčanog sustava, kože pa sve do mozga. 

- Mi neurolozi smo, moram priznati, u početku smatrali, s obzirom na to da su SARS COV1 i MERS-CoV infekcije imali mali broj neuroloških bolesnika, da će takva situacija biti i tijekom ove pandemije, Međutim nismo bili svjesni u početku toga da će se ta infekcija toliko proširiti. Kada uzmemo taj broj, a pretpostavlja se da oko 0,04 posto pacijenta ima neurološku simptomatologiju, ako uzmemo po principu apsolutnih brojeva, da je u svijetu preko 100 ili možda već i 120 milijuna ljudi zaraženih s COVID-om 19, onda možete pretpostaviti koliko je neuroloških pacijenata, kaže prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, specijalistica neurologije iz KBC-a Sestre Milosrdnice za emisiju Zdrav život.

Post COVID sindrom nema pravila – na svaki imunološki sustav reagira drugačije, očituje se u različitim tegobama koje mogu potrajati od 3-6 mjeseci. 

- Bolesnici budu smušeni, dezorijentirani, čak imaju i poremećaje stanja svijesti, a također su studije pokazale da više od 30 posto bolesnika, kada se i oporavi od COVID-a, imaju neki od oblika poremećaja pamćenja, koncentracije, da ne pričamo o psihijatrijskim tegobama koji veliki broj pacijenata ima. Tako da je taj jedan postcovid sindrom koji se javlja kod bolesnika nešto što je zabrinjavajuće i što smo mi neurolozi shvatili ozbiljno i sve veći je broj pacijenata koji mi tretiramo i liječimo u našim ambulantama, dodaje Bašić Kes.

To je bio jedan od razloga zašto se osniva sve više postcovid ambulanti. Prva neurološka ona je u Vinogradskoj bolnici. Postcovid rehabilitacija u tom smislu trebala bi prvenstveno obuhvaćati multidisciplinarni pristup različitih medicinskih struka. Okosnica je to bila i prvog međunarodnog postcovid simpozija nedavno održanog u Zagrebu.

- Prema nekim studijama, i do 60% bolesnika razvije akutno oštećenje bubrežne funkcije. Zašto? Zato što na bubrežnim stanicama, i to na čitavom nizu bubrežnih stanica, imamo AC 2 receptore koji su praktički ulazno mjesto za virus. Ono što još dodatno zanimljivo je da bolesnici koji su na respiratoru imaju povećan rizik za akutno oštećenje bubrega, barem jednim dijelom uslijed zbrinjavanja oštećenja pluća. Kakvi su onda ishodi nakon takvog oštećenja bubrega? Dio bolesnika ostaje ovisan o dijalizi i nakon izlaska iz bolnice, kaže prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalistica interne medicine.

No ipak se većina opravi. Ogroman izazov za zdravstvo će biti načini zbrinjavanja, praćenja i liječenja posljedica po bubrežne bolesnike. 

- Možda najveći izazov je to što nitko o tome ne zna puno. I zato težimo tome da sustavno pratimo bolesnike i da barem iz nekih populacija bolesnika ekstrapoliramo neke rezultate koji se možda mogu prevesti na opću populaciju. Konkretno, radi se o populaciji bolesnika s transplantiranim bubregom. Zašto su oni zanimljivi? Jer mi imamo zatvoren put bolesnika koji nama stalno dolaze i onda ih možete sustavno pratiti,  pojašnjava Bašić Jukić.

U tom praćenju imaju 140 zaraženih bolesnika od ukupno 1400 bolesnika gdje opažaju nepravilnosti. 

- Opažamo koagulacijske parametre koji su poremećeni, i to dugo vremena nakon preboljelog COVID-a, nefrološke komplikacije, neurološke komplikacije, plućne, kardiovaskularne, i to se zasigurno može prevesti i na opću populaciju koja živi u uvjerenju da su preboljeli COVID i da uslijed preboljelog COVID-a, ako nisu imali tešku bolest, neće imati posljedice. Mislim da ćemo to svi tek trebati vidjeti, zaključuje Bašić Jukić.

Na simpoziju nije bilo riječi samo o neurološkim i nefrološkim komplikacijama.

- Tu će biti komplikacije poput recimo erektilne disfunkcije, nekome se možda čini kao nevažno, ali je itekako važan spolni život. Na kraju erektilna disfunkcija je odraz endotelne funkcije, odnosno promjena na krvnim žilama. Bit će govora o hipertenziji, bit će govora o ostalim komplikacijama bolesti štitnjače, o cijepljenju, o načinu kako pratiti bolesnike, nabraja Bašić Jukić.

Prepoznati na vrijeme simptome koji se javljaju nakon preboljenog virusa, od velike je važnosti. Diljem zemlje otvaraju se i nove post covid ambulante koje su, sudeći prema posljedicama bolesti, itekako potrebne.