Jagna Pogačnik
Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT
U ovotjednoj književnoj preporuci emisije Dobro jutro, Hrvatska književna kritičarka Jagna Pogačnik izdvojila je dva klasika - Isaaca Bashevisa Singera i Luana Starova.
Pogledajte gostovanje književne kritičarke Jagne Pogačnik u emisiji Dobro jutro, Hrvatska:
Isaac Bashevis Singer: "Sjene nad Hudsonom", V.B.Z., preveo: Tomislav Kuzmnanović
Prvi je to prijevod ovog romana nobelovca I.B. Singera. Izvorno je pisan na jidišu, a na engleskom objavljen nakon njegove smrti.
Roman u maniri tradicionalnog pripovijedanja prati sudbine desetak protagonista, židovskih izbjeglica u
SAD-u krajem 1940-ih godina koji se okupljaju oko bogatog poslovnog čovjeka
Borisa Makavera; svi su obilježeni iskustvom
holokausta koje je obilježilo njihove obitelji i prijatelje.
U središtu zbivanja su dva lika, Borisova kći
Anna i burzovni konzultant
Grein, koji unatoč razlici u godinama i trenutnim brakovima postaju ljubavnici.
Sjajna je psihologizacija likova i muško-ženskih odnosa. Singer, naime, ne objašnjava, nego opisuje život, a svi su njegovi likovi obilježeni pogrešnim odlukama, greškama i kajanjima.
Pripovijedanje je dinamično uz brojne obrate, a teme romana su moral, vjera, slabosti, sreća i ljubav.
“Posthumno izdanje rijetko može mnogo toga učiniti po pitanju ugleda i statusa nekog pisca, ali Sjene nad Hudsonom donose Singera u njegovu najboljem izdanju. Obožavatelji će imati osjećaj da su upravo primili sjajan i neočekivan dar… Po svojoj veličini, obimu i moralnom naboju Sjene nad Hudsonom jedno su od Singerovih najvažnijih djela.”
The New Republic
"Sjene nad Hudsonom"
Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT
Luan Starova: "Očeve knjige", TIM press, preveo: Borislav Pavlovski
Radi se o klasiku makedonske i albanske književnosti, koji je prevođen na brojne jezike i nagrađivan.
Roman "Očeve knjige" je prvi dio tzv. balkanske sage, a tematski je riječ o povijesti jedne obitelji čija je sudbina i identitet obilježen povijesnim zbivanjima 20. stoljeća.
Posveta je to ocu i knjigama: knjige su očeva opsesija, one su ovdje shvaćene kao poveznica s bivšim životom, identitetom i jezikom, knjige postaju jedina domovina koju obitelj ima.
Pripovjedač je zapisničar obiteljske povijesti i nastavljač očeve težnje očuvanja identiteta.
“Iz pola stoljeća zajedničkog života oca i majke naslijedio sam ‒ za sva svoja vremena ‒ golemo bogatstvo tišine stvorene prešućivanjem udaraca sudbine na vrata naše obitelji. U životu što su mi ga prenijeli moji roditelji, preostala mi je potraga za izvorom te tišine, s malo riječi koje su navirale, da bih sastavio povijest svoje obitelji, što predstavljaše ujedno i pedeset godina balkanske povijesti od 1926. do 1976. godine. ”
Luan Starova
"Očeve knjige"
Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!