12:54 / 22.12.2014.

Autor: HRT

Damir Matković: Obama pokazuje svoju političku snagu

-

-

Foto: - / -

Istodobna televizijska objava američkog predsjednika Baracka Obame i kubanskog predsjednika Raula Castra da će dvije zemlje obnoviti diplomatske odnose prekinute duže od pola stoljeća, počela je kao klasična hladnoratovska priča o razmjeni špijuna.

Kubanci su gotovo 20 godina u zatvoru držali operativca CIA-e (pretpostavlja se da je to Kubanac Rolando Sarraff Trujillo, sin potpukovnika Kubanske narodne armije, ali to nije službeno potvrđeno), a Amerikanci su 2001. u zatvor smjestili tri kubanska tajna agenta. Slučaj humanitarca Alena Grossa, osuđenog 2009. na 15 godina zatvora zato što je na Kubu donio satelitski telefon (koji je ondje strogo zabranjen) samo je ubrzao pregovore. Grossu se naime u zatvoru jako pogoršalo zdravlje, pao je u depresiju i razmišljao o samoubojstvu pa su njegova obitelj i prijatelji molili Bijelu kuću da nešto poduzme.

Uglavnom, u proljeće 2012. skupina američkih kongresnika posjetila je papinsku nuncijaturu u Washingtonu i zamolila Papino posredovanje u oslobađanju Amerikanaca zatočenih na Kubi. U dubokoj tajnosti u Kanadi su počeli pregovori Amerikanaca i Kubanaca koji su trajali 18 mjeseci. Posljednji sastanak održan je u Vatikanu uz nazočnost pape Franje.

Za razliku od Amerike koja s kubanskim komunističkim režimom nije željela imati bilo kakve odnose, Vatikan je u odnosu s Kubom pokazao mnogo više fleksibilnosti. Zagriženi antikomunist Ivan Pavao II. uspostavio je diplomatske odnose Vatikana i Kube i 1988. posjetio Kubu, baš kao i njegov nasljednik Benedikt XVI. koji je to učinio 2012.

Obama je normalizaciju odnosa s Kubom najavljivao još u svojoj prvoj predizbornoj kampanji, ali je tek sada odlučio nešto poduzeti. Najavio je skoro otvaranje veleposlanstava u Washingtonu i La Havani te ublažavanje restrikcija američkim građanima koji žele putovati ili slati novac svojim obiteljima na Kubi.

Nakon teškog poraza demokrata, koji su u studenome 2014. izgubili i većinu u Senatu, pa tako republikanci sada imaju većinu u oba doma Kongresa, Obama je očito morao pokazati svojim političkim prijateljima, ali i neprijateljima kako politički nije mrtav i kako, unatoč nepovoljnom odnosu snaga u Kongresu, ne odustaje od svojih planova i smjernica. Ipak najvažnija točka, a to je ukidanje gospodarske blokade Kube, koju je 1961. uveo predsjednik John Kennedy, zasada nije na dnevnom redu. Naime blokada je uređena zakonom, a da bi se zakon promijenio mora dobiti većinu u Kongresu, što je zasad malo vjerojatno. Republikanci su se žestoko okomili na Obamino otvaranje prema Kubi tvrdeći da ono ide na ruku jedino komunističkoj kliki koja željeznom rukom drži Kubu od 1960. kada su Fidel Castro i njegovi gerilci srušili dikatora Fulgencija Batistu, preuzeli vlast i uspostavili komunistički režim po uzoru na SSSR. Republikanci drže da je kubanski režim najprije trebao pokazati da je počeo poštovati ljudska prava, a tek onda moglo bi se razgovarati o normalizaciji odnosa.

Inače ekonomska blokada nije donijela željene rezultate. Amerikanci su očekivali da će pad životnog standarda, a Kuba je bila jedna od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja Latinske Amerike (potpunu pokrivenost teritorija televizijskim signalom imala je još 1950.!), izazvati pobunu i da će Castrov režim pasti. No to se nije dogodilo.

Sigurno je ipak da je američka blokada, posebice u kombinaciji s neuspješnim komunističkim modelom gospodarstva, otežala svakodnevni život Kubanaca. Hrana je ondje i dan danas racionirana. Prosječna mjesečna plaća je 15,50 eura (120 kuna), a najsuvremeniji lijekovi nedostupni jer ih proizvode američke farmaceutske kompanije kojima je zabranjeno trgovati s Kubom. U pretkastrovsko doba turizam je bio važan izvor prihoda. Danas Kubu godišnje posjeti oko tri milijuna turista što je važno za državnu blagajnu, ali to je još uvijek manji broj nego prije 60 godina.

Obama je najavio lakše uvjete za putovanja američkih građana na Kubu, ali turistička putovanja i dalje ostaju zabranjena. Otkako je na čelu države mlađi brat Raúl Castro (83) prije nekoliko godina zamijenio starijeg Fidela (88) počela je polagana preobrazba gospodarstva. Iz državne službe Raúl je otpustio 500 tisuća činovnika i dopustio privatno poduzetništvo, ali u jako ograničenom opsegu. Od prošle godine i privatnicima je dopušten uvoz i kupnja automobila. Prije je to bila isključiva nadležnost države.

No cijene su astronomske. Tako osnovni model Peugeota 4008, koji u katalogu proizvođača stoji 34.000 eura, kod koncesionara u La Havani stoji vrtoglavnih 195.000 eura. Raúl Castro dopustio je da građani kupuju računala, ali najobičnije računalo stoji nekoliko tisuća eura što je većini stanovnika potpuno nedostupno. Internet je spor zato što signal stiže isključivo putem satelita.

Kuba sa svijetom nije povezana podmorskim optičkim kablovima koji su kičma interneta jer je američkim telekomunikacijskim kompanijama zabranjeno optičkim kabelima signal prenositi do Kube, a drugi ne pokazuju zanimanje. Procjenjuje se da na Kubi manje od 3 posto stanovnika ima pristup internetu. Običnim Kubancima pomoći će Obamino ublažavanje ograničenja slanja novca na Kubu. Dosada su američki državljani u tri mjeseca smjeli na Kubu slati najviše 500 dolara, a sada je granica podignuta na 2.000 dolara.

U procesu normalizacije koji su najavili predsjednici Obama i Castro nigdje se ne spominje američka vojna baza Guantanamo. Nakon što su 1898. pomogli u oslobađanju Kube od španjolske kolonijalne vlasti, Amerikanci su za sebe ishodili brojne povlastice, kao na primjer nadzor vanjske politike i financijskog poslovanja države. Međudržavnim ugovorom iz 1903. iznajmili su na neodređeno vrijeme parcelu od 120 četvornih kilometara na kojoj je izgrađena baza Guantanamo.

Iznos godišnje najamnine nije se mijenjao od 1934. i iznosi 4.085 dolara. Amerikanci je redovito uplaćuju na bankovni račun, a Fidel Castro nikada s tog računa nije podigao ni centa.

Neki politički analitičari Obaminu najavu normalizacije odnosa s Kubom smatraju početkom kampanje za predsjedničke izbore 2016. Obama ne može dobiti 3. predsjednički mandat jer to ne dopušta američki ustav, ali mandat može dobiti kandidat Demokratske stranke. (Istina, još se nikada u povijesti nije dogodilo da na redovnim izborima demokrati osvoje tri uzastopna predsjednička mandata. Roosevelt je umro pa ga je naslijedio Truman, a Kennedy je ubijen u atentatu pa ga je naslijedio Johnson.) S obzirom na odnos snaga u Kongresu, priča oko ukidanja ekonomske blokade Kubi sigurno će potrajati, a demokratima to ide na ruku. Hispanofona ili Latinosa u SAD-u ima oko 52 milijuna i oni su vrlo važna skupina birača. Starijih Kubanaca sklonih bespoštednom obračunu s Castrom sve je manje, a novi naraštaji i Kubanaca i Latinosa općenito skloni su normalizaciji odnosa.

Odbijanje republikanaca da se ublaži ili ukine blokada Kube, Latinose će usmjeravati prema Demokratima za koje oni ionako više glasuju. Potencijalni republikanski predsjednički kandidat senator Teksasa Marco Rubio (43) sin je kubanskih doseljenika, i to bi mu moglo donijeti glasove Latinosa, ali Rubio je oštro napao Obamu zbog popustljivosti prema kubanskom režimu, što će sigurno odvratiti dio birača. S druge strane Hilary Clinton, moguća predsjednička kandidatkinja demokrata, više se puta jasno i nedvosmisleno zauzela za ukidanje blokade Kube i normalizaciju odnosa između dviju zemalja. Clintonovoj je najveći protivnik biologija, jer će u doba predsjedničkih izbora imati 69 godina, a to možda i nisu najpogodnije godine za obavljanje najvažnijeg državničkog posla na svijetu.

Najveći dio od gotovo 2 milijuna kubanskih izbjeglica živi u Floridi gdje Latinosi čine 23 posto stanovništva. U američkom izbornom sustavu Florida, zbog velikog broja stanovnika, ima veoma važno mjesto jer pobjedniku donosi veliki broj elektorskih glasova. Uglavnom, teško je pretpostaviti da će u Bijelu kuću ući kandidat koji nije pobijedio i u Floridi. Barack Obama ondje je pobijedio i 2008. i 2012.

*iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!