Povećalo Damira Matkovića: Počela bitka za oslobođenje Mosula

U ponedjeljak, 17. listopada, pokrenuta je vojna akcija za oslobađanje Mosula, drugog najvećeg iračkog grada, koji je tzv. Islamska država (ID) bez većeg otpora osvojila u ljeto 2014. Mosul ima i simbolično značenje za tzv. ID jer je upravo ondje Abu Bakr Al-Baghdadi (pravim imenom Ibrahim Awad Ibrahim al-Badri) u lipnju 2014. proglasio samozvani islamski kalifat.

Mnogi su islamski teolozi to samozvano imenovanje kalifom odmah proglasili ništavnim i bogohulnim jer kalifa može izabrati samo cijela muslimanska zajednica, a ne pojedina skupina! Kalif inače na arapskom znači zamjenik ili nasljednik. Pritom se misli na nasljednika proroka Muhameda. Kada je on umro, zamijenio ga je učenik Abu Bakr, koji je tako postao prvi kalif. Zato nije slučajno da je novi samozvani kalif sebe preimenovao u Abu Bakr.

Operacija oslobađanja Mosula dugo se najavljivala i odgađala jer je trebalo pripremiti i uvježbati iračku regularnu vojsku te postići vojni i politički dogovor s iračkim Kurdima. Obje zadaće pokazale su se veoma zahtjevnima. U silovitom naletu, u ljeto 2014., borci tzv. ID bez većeg su otpora zauzeli golemo područje i stigli nadomak Bagdada. Iako su Amerikanci potrošili mnogo vremena i mnogo novca za obuku i opremu, iračka se vojska praktički raspala pod naletom džihadista.

Dugo su trajali i pregovori iračke vlade i regionalne kurdske vlasti. Naime, bez kurdskih boraca (pešmerga) vojna operacija nije izvediva jer oni drže liniju razdvajanja sjeverno od Mosula. Kurdi su tražili da se točno regulira njihovo vojno sudjelovanje te načelno dogovori tko će preuzeti vlast u Mosulu kada bude oslobođen.

Mosul je bio većinski arapski i sunitski grad, ali u njemu su živjele i brojne nacionalne i vjerske manjine. Kurdi, koji su također suniti, sada traže da u budućem Mosulu i oni dobiju dio vlasti. Iako irački Kurdistan ima autonomiju, središnja vlada u Bagdadu nije sklona mogućnosti da Kurdi povećaju teritorij pod svojim nadzorom. Sporan je i Kirkuk, veliko središte naftne industrije, koje administrativno ne pripada Kurdistanu, ali ga Kurdi drže pod nadzorom od 2004.

Nakon složenih pregovora dogovoreno je da kurdski borci neće ulaziti u Mosul, nego će držati položaje 20 kilometara od grada. Kurdske postrojbe prve su krenule u napad. Zadaća im je osvojiti prostor oko Mosula. Grad bi trebalo oslobađati isključivo 80.000 pripadnika iračkih antiterorističkih postrojbi koje su naoružali i uvježbali američki vojni savjetnici.

Sigurno je da bitka za grad neće biti ni brza ni lagana. Vojni stručnjaci procjenjuju da bi borbe mogle potrajati nekoliko mjeseci. Džihadisti su minirali sve prilaze gradu, koriste se snajperistima, kamikazama, automobilima bombama, pa čak i dronovima. Savezničke obavještajne službe procjenjuju da u obrani Mosula sudjeluje od 3000 do 5000 boraca tzv. ID-a. U rujnu ih je bilo 10.000, ali mnogi su ubijeni u stalnim zračnim napadima, a dio se povukao prema Siriji.

Prije rata u Mosulu je živjelo oko 2 milijuna stanovnika, a sada UN procjenjuje da ih je oko milijun i pol. Od toga je samo 15.000 lojalno džihadistima. Veliki broj civila bit će ozbiljan problem u borbama za oslobađanje grada. Strahuje se da će džihadisti civile masovno iskorištavati kao živi štit.

UN procjenjuje da bi sukobi u Mosulu mogli pokrenuti novi izbjeglički val od 300.000 do čak 1.000.000 ljudi. Kako je riječ uglavnom o sunitima, može se pretpostaviti da će većina izbjeglica krenuti prema Turskoj i iračkom Kurdistanu, a ne prema područjima Iraka u kojima žive šijiti. Međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju da još ništa nije pripremljeno za mogući veći val novih izbjeglica. Uz to, približava se zima koja u tim krajevima zna biti veoma hladna.

Inače, stanovnici Mosula ne znaju što se događa jer žive u potpunoj informativnoj blokadi. Džihadisti su zabranili mobitele i satelitske tv antene, a prekršitelje strogo kažnjavaju. Saveznike zabrinjava i praksa džihadista koji već dulje od godinu dana iz svake obitelji uzimaju po jednog dječaka, bilo kao borca, bilo kao taoca.

U pripremama za napad zapadni saveznici pojačali su likvidacije čelnih ljudi tzv. ID-a. U posljednjih 30 dana napadima iz zraka eliminirano je 18 visokih dužnosnika. U samo dva dana prošlog su tjedna likvidirani zapovjednik elitne vojne postrojbe, čelnik obavještajne službe, čelnik komunikacijske službe te glavni organizator izrade automobila bombi. Od 40 čelnih ljudi ID-a 2014. do danas ih je ostalo živo samo troje!

Gubitci zapovjednog kadra veći su nego što ih ID može nadomjestiti. Likvidirane čelnike najčešće zamjenjuju njihovi pomoćnici, koji su često još radikalniji. Vojni poraz na terenu sigurno neće biti kraj samozvanog kalifata. U svibnju, u posljednjoj poruci prije nego što je u kolovozu kod Alepa ubijen američkim dronom, glasnogovornik i drugi čovjek tzv. ID-a Abu Mohammed al-Adnani, poručio je da će se u slučaju vojnog neuspjeha njegova organizacija povući iz gradova i prijeći u ilegalu. A to znači novi niz terorističkih napada diljem svijeta.

Bitka za Mosul otvara i nove probleme u odnosu Iraka i Turske. Predsjednik Erdoğan gotovo imperativno traži da turska vojska sudjeluje u vojnoj akciji, ali iračka vlada na to ne pristaje. Spor je pokušao riješiti američki ministar obrane Ashton Carter, koji je doputovao u hitan posjet Ankari i Bagdadu, ali bez uspjeha. Predsjednik Erdoğan ne krije da Turska želi imati utjecaj u iračkom Kurdistanu te Kirkuku i Mosulu, pozivajući se pritom na činjenicu da su ti gradovi više od 400 godina bili u sastavu Otomanskog Carstva. Erdoğan je usput podsjetio kako Turska nije dobrovoljno prihvatila granice koje su joj zapadne sile nametnule nakon Prvoga svjetskoga rata i propasti Otomanskog Carstva. Mosul i Kirkuk prvobitno su trebali ostati u Turskoj, ali znajući za golema nalazišta nafte u tom području, Englezi su se predomislili i Kirkuk i Mosul priključili Iraku koji je dopao u njihovo interesno područje.

Inače, turska vojska je na sjeveru Iraka već dulje od godinu dana. Iako su joj kod kuće Kurdi najljući neprijatelji, u iračkom Kurdistanu, u bazi Bashiqa, 800 turskih instruktora obučava kurdske borce. Vlada u Bagdadu tvrdi da je to kršenje iračkog suvereniteta jer Turska nikada nije ni tražila ni dobila dopuštenje da njezini vojnici budu na iračkom tlu.

I dok se Bagdad i Ankara spore, vlasti iračkog Kurdistana služeno su zatražile tursku vojnu pomoć pa su se postrojbe iz baze Bashiqa pridružile kurdskim borcima koji pokušavaju protjerati džihadiste iz grada Bashiqe. Iako simbolično, izravno sudjelovanje turske vojske u borbama za Mosul moglo bi potaknuti Iran da se u borbu uključe i iračke šijitske milicije koje su pod nadzorom Teherana, a to bi značilo novu napetost u odnosima iračkih šijita i sunita. Upravo su loši međusobni odnosi ovih dviju vjerskih zajednica temelj političke nestabilnosti Iraka. Bitka za Mosul trebala bi ih povezati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, tzv. Islamske države, ali zasad je to više želja Amerike i zapadnih saveznika nego stvarnost na terenu.

--

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a