Damir Matković: Unatoč velikim žrtvama, migrantski val se ne smanjuje

U prvih 7 mjeseci ove godine u Europsku uniju stiglo je 340.000 migranata, što je gotovo tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine kada ih je bilo 123.500.

Iako se često može čuti da većina migranata koja se pokušava dočepati Europe, zapravo samo bježi od siromaštva, činjenice govore drugačije. Prema podacima UN-a, od oko 200.000 izbjeglica koji su ove godine različitim plovilima uspjeli preploviti Sredozemno more i stići do obala Europe, čak 62 posto čine Sirijci, Afganistanci i Eritrejci. Njihove su zemlje razorene ratom, brutalnom diktaturom ili vjerskim fanatizmom, a prema međunarodnom pravu izbjeglice iz takvih zemalja imaju pravo na azil.

Većina ostalih izbjeglica stiže iz Iraka, Somalije, Južnog Sudana i nekih dijelova Nigerije, dakle iz zemalja zahvaćenih nasiljem i građanskim ratom u kojima ne postoje ni minimalna pravna i osobna sigurnost. Specijalizirane agencije UN-a procjenjuju da više od 70 posto migranata koji su stigli do Europske unije ispunjava sve uvjete za dodjelu azila. No Europa baš nije tako široke ruke. U prosjeku se 60 do 80 posto zahtjeva za azilom odbija.

Nizozemska vlada upravo priprema zakon da svim migrantima kojima je odbijen zahtjev za azilom, u roku od mjesec dana uskrati smještaj i hranu. Istina, Nizozemska ih neće prisilno vraćati u zemlje iz kojih su stigli, nego će ih milostivo prepustiti sudbini... na cesti.

Iz UN-a su već upozorili Den Haag da prema međunarodnom pravu, tako dugo dok su na nizozemskom teritoriju, izbjeglice imaju pravo na bezuvjetno osiguranje temeljnih životnih potreba. Premijer, liberal Mark Rutte, u želji da preotme glasove desničarskoj, protuuseljeničkoj Stranci za slobodu Geerta Wildersa, izjavljuje da je „šašavo“ davati u nedogled pomoć onima koji nisu dobili azil. Vlada također planira do studenoga zatvoriti 30 regionalnih prihvatnih centara koji migrantima sada nude „krevet, kupaonicu i kruh“ bez obzira na njihov pravni status. Inače, u Nizozemskoj je prošle godine azil dobilo 12.550 osoba.

Mađarska je 29. kolovoza, dva dana prije roka, dovršila podizanje 4 metra visoke žičane ograde na 175 kilometara mađarsko-srbijanske granice. Sada će podići i 4 metra visoku drvenu ogradu. Od početka godine, u Mađarsku, koja je dio Schengenske zone, ušlo je 140.000 ilegalnih izbjeglica, a 95 posto stiglo je upravo preko Srbije. Premijer Viktor Orban na granicu šalje dodatnih 2000 policajaca (sada ih je ondje 1000), a nije isključio ni mogućnost da na granicu rasporedi i vojsku. Inače, Mađarska nije prva koja je na granici podigla ogradu. Prije nje to su već učinile Bugarska i Grčka na granici s Turskom, te Španjolska oko svojih sjevernoafričkih enklava Melilla i Ceuta koje graniče s Marokom.

Suočeni s izbjegličkim valom koji se ne smanjuje, europski političari pokazuju vrlo malo razumijevanja za izbjeglice i razloge koji te nesretne ljude tjeraju iz njihovih domova. Svugdje u Europi jača protuuseljeničko raspoloženje. I to ne samo u redovima desničara.

Slovački premijer, socijal-demokrat Robert Fico, nedavno se proslavio izjavom da je Slovačka spremna primiti samo 200 izbjeglica iz Sirije, ali samo pod uvjetom da su sirijski kršćani. Muslimani se, kao, ne bi snašli jer u Slovačkoj nema niti jedne džamije. Muslimana u Slovačkoj ima samo 2500 do 3000 i nisu priznati kao vjerska zajednica. Naime, zakon propisuje da vjerska zajednica mora imati najmanje 20.000 sljedbenika da bi bila priznata. Nepriznate zajednice ne smiju podizati bogomolje. Kada je nedavno jedan dobrostojeći arapski petro-dolarski princ zaželio u Bratislavi kupiti zemljište i o svom trošku podići džamiju, glatko je odbijen.

Činjenica je da među onima koji se pokušavaju dočepati Europe, odnosno Europske unije, ima i ekonomskih migranata koji prema međunarodnom pravu nemaju pravo na azil. Ima vjerojatno i kriminalaca, ali ne bi se smjelo generalizirati i sve migrante trpati u isti koš!

Ne odlazi se baš lako iz rodne grude! Mora biti neka velika nevolja pa da čovjek odluči napustiti svoju zemlju. U Siriji građanski rat traje već 4 godine, gradovi su razoreni, infrastruktura uništena, nema dovoljno ni hrane ni lijekova, a pola države zauzeli su fanatici tzv. Islamske države. Je li onda čudno što Sirijci bježe? Ne dolaze oni zato što si žele nabaviti novi Mercedes ili iPhone. Ne dolaze zato da bi u Francuskoj, uz smještaj i hranu, dobivali džeparac od 78 eura tjedno, ili 50 eura u Engleskoj i Njemačkoj. Oni spašavaju živu glavu!

Ne stoji ni tvrdnja da je europski sustav zdravstvenog i socijalnog osiguranja toliko prenapregnut da jednostavno ne trpi priljev velikog broja ljudi. Činjenica je da Europa stari, da je starijih od 65 godina sve više i da oni predstavljaju sve veći trošak. Ukratko, moderna medicina ljude sve duže održava na životu, ali troškovi lijekova i skrbi sve su veći. Uz to, dramatično se mijenja omjer aktivnog i pasivnog stanovništva pa isplata mirovina odnosi sve veći dio državnog proračuna. Međutim, želi li održati sadašnju razinu razvijenosti, Europi zapravo trebaju novi ljudi! Prirodni prirast nije dovoljan.

Brojke nedvojbeno pokazuju da migranti ne mogu srušiti europski sustav socijalnih stečevina. Europska unija ima 500 milijuna stanovnika. U Europu je ove godine dosad stiglo 340.000 imigranata, a to je samo 0,068 posto ukupnog stanovništva! Zar najbogatiji kontinent na svijetu zaista ne može skrbiti za 0,068 posto pridošlica? Libanon ima samo 4,5 milijuna stanovnika, a udomio je 1.200.000 sirijskih izbjeglica!

Izbjeglički val zasada zaobilazi Hrvatsku, ali veliki su izgledi da će se i to uskoro promijeniti. U Srbiji je ove godine evidentirano 83.000 migranata, a nisu svi uspjeli prijeći u Mađarsku. Sada, kada je podignuta ograda, preostalima će biti znatno teže iz Srbije izravno ući u Mađarsku. Sigurno je da zbog ograde neće odustati i vratiti se u Siriju, Afganistan ili Somaliju. Jedini način da na putu za Europu zaobiđu mađarsku ogradu vodi preko Hrvatske. Ne treba zaboraviti da u Turskoj ima gotovo 2 milijuna izbjeglica iz Sirije od kojih će mnogi pokušati doći u Europu. Umjesto da se Hrvatska zavarava kako migrantima nije poželjna, možda bi bilo bolje da se pravodobno pripremi za veći prihvat izbjeglica.