14:26 / 30.03.2015.

Autor: HRT

Damir Matković: Zašto Saudijska Arabija bombardira Jemen?

-

-

Foto: - / -

Iako je danas sinonim kaosa, anarhije i siromaštva, Jemen je u stara vremena svijet doživljavao potpuno drukčije.
Iako je danas sinonim kaosa, anarhije i siromaštva, Jemen je u stara vremena svijet doživljavao potpuno drukčije. Područje današnjeg Jemena Rimljani su nazivali Arabia Felix (Sretna Arabija) za razliku od Arabia Deserta (Pustinjska Arabija), i to zbog bogatstva i blagostanja koje se temeljilo na trgovini tamjanom, mirisnom smolom jednog drva iz porodice Boswellia koje uspijeva na području Jemena. Ugodan miris i ljekovita svojstva tamjana odavno su na visokoj cijeni. Još su drevni Egipćani tamjan koristili za balzamiranje. Kada su sveta tri kralja došla u Jeruzalem pokloniti se djetešcu Isusu, donijeli su mu tri poklona: tamjan, zlato, i mast od smirne.

U ta vremena, Jemen je bio glavni proizvođač i izvoznik tamjana. Preko beskrajnih pustinja Arapskog poluotoka, tamjan je karavanima stizao do obala Sredozemnog mora. U Palestini su ga upoznali križari i donijeli u Europu. Crkva ga nije odmah prihvatila jer ga je smatrala ostatkom poganskih vjerovanja. Međutim, ubrzo su katolička i pravoslavna crkva postali glavni potrošači tamjana. Koliko je bio skup pokazuje i podatak da se u srednjem vijeku, u Veneciji, gdje je brodom stizao s Bliskog istoka, gram tamjana prodavao za gram zlata. Danas su glavni proizvođači i izvoznici tamjana Somalija i Etiopija. One daju oko 80% svjetske proizvodnje koja iznosi oko 2.000 tona na godinu. Katolička i pravoslavna crkva potroše ga oko 500 tona, a ostalo potroše farmaceutska i kozmetička industrija. Gotovo da i nema parfema koji ne sadrži i tamjan.

U Jemenu zapravo traje građanski rat s vjerskom pozadinom. Ratuju hutisti protiv središnje vlade u Sani. Hutisti su okupljeni u pokret Ansar Allah (Pristaše Boga), koji je 2003. utemeljio šeik Hussein Badreddin Al-Houthi (1956.-2004.), podrijetlom iz ugledne svećeničke zajdističke obitelji. Zajditi su ogranak šijitskog islama i čine oko 35% posto jemenskog stanovništva. Žive na sjeveru zemlje, uz granicu sa Saudijskom Arabijom. Utemeljitelj pokreta poginuo je 2004. u sukobu s vladinim snagama i na čelnom mjestu zamijenio ga je sin Abdel Malik Al-Houti (r.1982). Hutisti su vjerski povezani s nekadašnjom jemenskom vladajućom dinastijom, koja je također pripadala zajdističkoj zajednici. Posljednji jemenski kralj, Ahmad Bin Yahya, uz kraljevsku, nosio je titulu imama i zapovjednika vjernika. Bio je, dakle, i politički i vjerski poglavar.

Kralj Ahmad umro je 1962. Još za vrijeme njegove bolesti, mlađi časnici izveli su državni udar i proglasili republiku. Oružjem i ljudstvom pomogao ih je Egipat. Gamal Abdel Naser, izvoznik modela militarističkog socijalizma, pokušavao je proširiti egipatsku zonu utjecaja u arapskom svijetu. Sunitska Saudijska Arabija tada je pokušavala spasiti zajdističku (šijitsku) jemensku monarhiju. Izbio je građanski rat koji trajao do 1970. Egipt je u ratu s Izraelom 1967. pretrpio velike gubitke i više nije imao snage biti vojno prisutan u Jemenu. Egipatska vojska se povukla, ali mir je bio prividan i kratkotrajan.

Velika Britanija se 1968. povukla iz Adena, a vlasti su se dočepali marksisti koji su proglasili NR Jemen. Aden, važna strategijska točka tako je pao u sovjetsku sferu utjecaja. Snage NR Jemen i Arapske republike Jemen neprekidno su se sukobljavale u pograničnom području. Kada se raspao sovjetski blok, propala je i NR Jemen i dva su se Jemena 1990. ujedinila u jedinstvenu državu pod palicom Sjevera kojim je od 1978. upravljao Ali Abdallah Saleh. Nezadovoljan rasporedom utjecaja u korist zajdita, sunitski jug je 1994. tražio samostalnost. Izbio je građanski rat u kojem je Saudijska Arabija potiho pomagala marksiste na jugu. I to zato što je Saleh 1990. podržao Irak Saddama Husseina u osvajanju Kuvajta. Nakon 1990. povratak džihadista koji su ratovali u Afganistanu doveo je do širenja utjecaja radikalnog salafisma, što je dodatno destabiliziralo zemlju. Predsjednik Saleh tada se povezao sa SAD da mu pomognu u borbi protiv džihadista Al-Qa'ide. Jemenski radikali mu to nikada nisu oprostili, jer SAD doživljavaju kao smrtnog neprijatelja.

U međuvremenu Jemen je postao snažno uporište ogranka Al-Qa'ide za Arapski poluotok (AQAP), nastalog 2009. spajanjem ogranaka Al-Qa'ide iz Jemena i Saudijske Arabije. Američkim dronom u rujnu 2011. ubijen je jedan od vođa Al-Qa'ide Anvar Al-Awlaki, bliski suradnik Osame Bin Ladena (kojeg su Amerikanci ubili u Pakistanu u svibnju 2011.). U revoluciji koja je 2011. srušila predsjednika Saleha Al-Qa'ida je zauzela neke provincije na jugu i istoku zemlje. Novoizabrani predsjednik Abd Rabbo Mansour Hadi uz američku je pomoć pokušao protjerati Al-Qa'idu. Tako je u veljači 2015. u napadu američkog drona ubijen njezin ideolog Harith Al-Nadhari, čovjek koji je unajmio braću Kouashi za atentat na redakciju francuskog satiričkog tjednika Charlie Hebdo.

Da stanje bude složenije, dio članova AQAP-a se odcijepio i prešao u redove tzv. Islamske države. Upravo su oni nedavno izveli dva atentata na zajdističke džamije u kojima su poginule 142 osobe.

Nezadovoljni političkim kaosom u zemlji, hutisti tvrde da bi oni bolje upravljali državom nego sadašnja vlast. Zato su još u rujnu 2014. zauzeli glavni grad Sanu. Legalni predsjednik Hadi stavljen je u kućni pritvor, ali je u veljači 2015. uspio pobjeći na jug zemlje i Aden proglasio novim glavnim gradom. Hutiste podržava Iran, sunite Saudijska Arabija.

Izravna vojna intervencija u Jemenu krije opasnost da se Saudijska Arabija zaplete u dugotrajni sukob koji ne može dobiti, a to bio ozbiljan udarac ugledu Saudijske Arabije u arapskom svijetu. S druge strane, Riyad ne može dopustiti da mu se neprijateljski, šijitski Iran ugnijezdi na granici. Nakon što su zauzeli Sanu, hutisti su krenuli u osvajanje juga i ne kriju da im je cilj zauzeti i Aden.
Nakon što je zrakoplovstvom počela bombardirati položaje hutista, Saudijska Arabija je osnovala koaliciju u kojoj su se okupili Ujedinjeni arapski emirati, Katar, Bahrein, Jordan, Maroko, Sudan, Egipt i Pakistan. Turska je dala potporu koaliciji, ali se nije pridružila. To jako sliči na sunitsku koaliciju protiv šijitskog Irana koji pak pokušava proširiti područje svog utjecaja i na Jemen. Sada nadzire Libanon, Irak, pojas Gaze i Siriju. Sukob u Jemenu, zapravo je sukob Saudijske Arabije i Irana oko toga tko će biti najjača regionalna sila.

Prevladaju li u Jemenu šijiti, na samo da bi se povećala iranska zona utjecaja, nego bi se pobuna mogla ponovno razbuktati i u Bahreinu u kojem su šijiti većina, ali vlast imaju suniti. Bahreinskom kralju Saudijska Arabija je 2011. vojno pomogla u suzbijanju šijitske pobune. Iako s uplitanjima u Jemen Saudijci imaju gorka iskustva, očito je da su novi saudijski kralj Salman i njegov sin, ministar obrane i guverner Mohamed Ben Salman Al-Saoud (35) procijenili da je Jemen ispit njihovog ugleda i vjerodostojnosti.

Problem je što Saudijska Arabija na terenu u Jemenu i nema saveznika! Može računati tek na dio vojske. Suniti su podijeljeni. Velika plemenska konfederacija Hached pridružena je Muslimanskom bratstvu koje Saudijska Arabija smatra ljutim neprijateljem. Neprijatelj je i Al-Qa'ida, a sada se još pojavio i ISIL koji saudijsku dinastiju smatra nevjernicima koje treba uništiti. Postoji i opasnost da se dio sunitskog stanovništva pobuni bude li previše civilnih žrtava. Zato Riyad zasada vojnu akciju ograničava na zračne napade koji su već olabavili hutistički obruč oko Adena.

Bez obzira kako se dalje razvijao, sukob u Jemenu ne bi trebao dovesti do naftne krize. Jemen nije veliki proizvođač nafte! Zbog iscrpljenosti nalazišta, proizvodnja se već duže postupno smanjuje, a 2017. ili 2018. jemenski će naftni izvori presušiti. Za posao s naftom važnije je što Jemen kontrolira strateški tjesnac Bab el-Mandeb u Crvenom moru. Dnevno ondje prolazi tankeri s 3,8 milijuna barela nafte. Ipak, za svjetsko gospodarstvo mnogo je važniji Hormuški tjesnac koji zatvara Arapski (ili Perzijski) zaljev. Ondje svakoga dana tankeri prevezu oko oko 14 milijuna barela nafte. Nagodi li se Iran sa Zapadom oko nuklearnog programa, biti će ukinute sankcije koje sada ograničavaju izvoz iranske nafte u EU i SAD. Moglo bi se, dakle reći da zasad nema opasnosti da zbog saudijske intervencije u Jemenu nafta poskupi. Njezina cijena na svjetskom tržištu i dalje pada! Nažalost, zbog jačanja dolara, na našim crpkama mi to nećemo znatnije osjetiti.

*iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!