Ima li hrvatska tržište umjetnina?

Koliko je i kakvo tržište umjetnina u Hrvatskoj? Na to je pitanje teško odgovoriti, jer radovi nekih umjetnika, mahom poznatih modernista, desetljećima postižu dobre cijene. S druge strane, javnih manifestacija poput aukcija ili sajmova umjetnina kod nas je razmjerno malo, a često se čuje i da naši suvremeni umjetnici bolje prodaju svoja djela u inozemstvu. 

Prije nekoliko dana završio je 4. Art Zagreb - naš najveći prodajni sajam umjetnina održan u Hali V. Tehničkog muzeja. 

Posjetili smo festival i provjerili što trenutačno nude naši suvremeni umjetnici, a nakon reportaže pogledajte i razgovor s akademskim kiparom Hrvojem Dumančićem i organizatorom sajma Danielom Tomičićem: 

U dvorištu Ilice 37 2017. godine u garaži oca umjetnice i kustosice Marije Kamber smjestila se Galerija Kamba - pop-up galerija koja otad promiče novomedijalnu i interdisciplinarnu umjetnost, a ove godine Garažu Kamba na festivalu Art Zagreb predstavljalo je petero mladih umjetnika.

- Prezentacija na Art Zagrebu predstavlja Kambu u smislu njezine prisutnosti na zagrebačkoj sceni i u smislu da ima svježu energiju, jedan drugačiji pristup umjetnosti, netradicionalni, također eksperimentalni i s jako puno mlade energije, ističe Iva Supić Janković iz galerije Garaža Kamba.

Na festivalu je prvi put bio slikar i arhitekt Milo Sakač, s više od 30 godina iskustva. Više izlaže u inozemstvu nego u Hrvatskoj, ali njegove monumentalne apstrakcije ipak su pronašle put do domaće publike - i kupaca.

- Imam prekrasna iskustva u Hrvatskoj s prodajom svojih slika. Pretežno mladi bračni parovi, top intelektualni razred, doktori, mladi odvjetnici, programeri... 'Ajmo reć, onaj najljepši, najinteligentniji, najmoćniji dio. Problem je to da su svi bez para, komentira Milo Sakač.

Upravo zato mnogi umjetnici više prodaju u inozemstvu, a institucije poput Galerije Zen Contemporary Art, koja zastupa prominentne mlade snage - među njima slikara Grgura Akrapa i kipara Mateja Vukovića - doprinose promicanju naših umjetnika na vanjskom tržištu.

Frankica Mitrović Mihić, osnivačica i voditeljica Zen Contemporary Art Gallery, smatra da se domaće i strano tržište umjetnina ne može povezati:

- Iako mislim da kod nas se sad to počelo buditi, da ipak postoji određeni broj kolekcionara koji više ne ulažu samo u „stare“ umjetnike koji više nisu živi, jer već se počelo dosta ulagati u nove umjetnike, znači ljudi prepoznaju talent mlađih umjetnika, tako da mislim da ipak postoji neka perspektiva, napominje Mitrović Mihić.

Uz pojedine umjetnike i galerije, predstavljene su i izložbe. "Petolik - Opipljiva fantazija" okuplja studente pet umjetničkih akademija - iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, Splita i Hangzhoua u Kini.

- Kao i obično, vidimo da su studenti i studentice talentirani, da je to nova generacija mladih umjetnika i umjetnica koji će zapravo u sljedećih 20-ak godina našu scenu oblikovati i dati nove smjernice. Jedini način da ih zaista pripremimo da to na ozbiljan način i naprave je da im organiziramo pojavljivanje na ovakvim manifestacijama kao što je Art Zagreb, gdje se zapravo susreću sa stvarnošću, s realnim načinom izlaganja i čuju zapravo i komentare ljudi koji možda nisu iz struke, nisu samo zaštićeni od svojih profesora, poručio je Tomislav Buntak, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U programu festivala prvi put je sudjelovalo i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. U sklopu Art Zagreba, pod mentorstvom društva, niz mladih povjesničara umjetnosti pripremio je izložbe i okrugle stolove o novim zbivanjima na svjetskoj i domaćoj umjetničkoj sceni.

- Meni je drago da je naša institucija, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, uključena u ovaj projekt, jer se na zdrav i dobar način povezuju sve djelatnosti koje su vezane za ono što nam je jedini interes i vezivno tkivo - a to je sama umjetnost, smatra Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Ideja Art Zagreba je unaprijediti tržište umjetnina u Hrvatskoj - potaknuti umjetnike da pronađu galeriste, galeriste da otkriju umjetnike - te zajedno osvoje kolekcionare i publiku, ali i nakon festivala - bitno je osvijestiti da je većina likovnih izložbi prodajna, jer često je neostvariva želja umjetnika da mogu živjeti od onoga što rade najbolje - stvaranja umjetnosti.