Objavljeni dnevnički zapisi Miroslava Krleže

Dvadeset godina nakon što je objavljena dugo čuvana rukopisna ostavština Miroslava Krleže, svjetlo dana ugledala je knjiga "Hiljadu devetsto šezdesete: fragmenti dnevnika" - prvo cjelovitije izdanje dnevničkih zapisa poslije piščeve smrti. Većina njih nikad dosad nije viđena.

U knjizi nema senzacija, ali ima mnogo zanimljivih informacija, ističe lekikograf i krležolog Vlaho Bogišić koji je izvrsno ujedinio, dosad objavljivane Krležine zapise s ovima, nikad viđenim, a koje je bard hrvatske književnosti bilježio od kraja pedesetih do ranih sedamdesetih godina, kada je i prestao pisati dnevnik. Među njima i jedna njegova oporuka.

- Napisao ju je prilikom svog drugog odlaska u Rusiju, kao da je pretpostavio da bi mu se na tom putu, šezdesetih godina, nešto moglo dogoditi, rekao je Vlaho Bogišić, priređivač knjige. 

U svom Dnevniku Krleža komentira sve važnije društvene događaje i susrete, s posebnim naglaskom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije - Tita, Tuđmana, Đilasa, Dobricu Ćosića, Cesarca, Hegedušića i druge.

Bruni Kragiću, ravnatelju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, zanimljivo je Krležino komentiranje francuske politike 1968. godine i kako on dovodi u relaciju odnose u Hrvatskoj s onima u Francuskoj.

- Krleža se pokazuje kao autor s jedne strane sjetan, a s druge kao briljantan u mnogim uvidima. Uvidima koji govore o našoj prošlosti, našoj sadašnjosti, ali i našoj budućnosti, izjavio je Seid Serdarević, urednik knjige i izdavač.

Krležin Dnevnik nije lišen ni pojedinosti iz njegova privatnog života.

- Donedavno jedva da smo znali da je čitavog života, uz Krležinu suprugu Belu, postojala i njegova prva djevojka Edita. Ona postoji u Beču kao ugledna građanka, kada Krleža dobiva najveće austrijske nagrade, kazao je Bogišić.

Od Krležina rođenja je 129 godina, a 41 godina od njegove smrti. Mnogo nas još Krležinih zapisa očekuje iz njegove otpečaćene rukopisne ostavštine, a Vlaho Bogišić poziva onaj mali broj ljudi, kaže, koji vjeruju u dijalog i kritičko promišljanje, da pročita ovu knjigu.