Izložba "Klimt u Rijeci - ljubav, smrt, ekstaza" u Klovićevim dvorima

20:44 / 12.04.2022.

Autor: Zrinka Turalija Kurtak/T.V./Dnevnik/HRT/Hina

"Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza"

"Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza"

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Izložba "Klimt u Rijeci - ljubav, smrt, ekstaza" večeras je svečano otvorena u Galeriji Klovićevi dvori, pa je i zagrebačka publika, nakon one riječke, dobila priliku za izravni susret s remek-djelima Gustava Klimta, jednoga od najpoznatijih svjetskih umjetnika.

Izložba je otvorena godinu dana nakon otvorenja izložbe "Nepoznati Klimt, ljubav - smrt - ekstaza" u riječkoj Palači šećera, na kojoj su prvi put javnosti pokazane restaurirane slike braće Klimt i Franza Matscha iz riječkog HNK Ivana pl. Zajca.

Autorica izložbe Deborah Pustišek Antić istaknula je kako izložba stavlja u fokus devet slika koje su Gustav i Ernst Klimt te Franz Matsch naslikali 1885. za riječko kazalište. Slike su demontirane sa svoda i proscenija kazališta u kolovozu 2018. te su bile na restauraciji u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci i Zagrebu do pred kraj 2020. Potom su u travnju 2021. izložene u Muzeju grada Rijeke, a sada će ih moći razgledati i posjetitelji Galerije Klovićevi dvori.

Tri su slike rani radovi Gustava Klimta (sv. Cecilija, Antonije i Kleopatra te Orfej i Euridika), trima je autor njegov brat Ernst (Alegorija kazališne umjetnosti, Genij s trubljom i Genij s košarom cvijeća), a tri je naslikao Franz Matsch (Alegorija ljubavne poezije, Alegorija plesa i Alegorija komične opere).

Premda riječke slike u razvoju Klimtove umjetnosti stoje na samom početku, tri alegorijska prizora pokazuju odmak od njegovih ranijih ostvarenja u okvirima akademskog historicizma i prijelaz prema secesijskoj stilizaciji i simbolizmu, s naglaskom na individualnom rukopisu. U njegovom relativno malobrojnom slikarskom opusu od oko 250 katalogiziranih djela, riječke slike svojim dimenzijama, zahtjevnim kompozicijama i složenim ikonografskim sadržajem predstavljaju veliku vrijednost.

Pustišek Antić kaže da je zagrebačka izložba konceptom jednaka riječkoj, ali su dodali više podataka o riječkom kazalištu i o svakom umjetniku te su tako predstavljene njihove riječke slike i pripremne studije.

Istaknula je da su riječke slike braće Klimt i Franza Matscha njihove prve potpisane slike za javni prostor te da je riječko kazalište jedino u Hrvatskoj do danas sačuvalo izvornu dekoraciju interijera iz vremena kada je kazališna zgrada otvorena, 3. listopada 1885. Istaknula je i kako se čitavo vrijeme pogrešno govorilo o devet slika u uljenoj tehnici, a radi se o temperama na platnu. Slikali su u bečkom ateljeu te platna slali u kazališta.

Izložba će u Galeriji Klovićevi dvori biti otvorena do 26. lipnja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!