Je li klimatska kriza i zdravstvena kriza?

07:00 / 10.04.2022.

Autor: Zdrav život/HRT

Globalno zatopljenje i komarci

Globalno zatopljenje i komarci

Foto: ilustracija / Shutterstock

Dana 7. travnja obilježili smo i Dan zdravlja. Tim povodom i Nastavni zavod za javno zdravstvo doktor Andrija Štampar provodi niz aktivnosti – objavljuje se Zdravstveno statistički ljetopis i novi broj časopisa Zdravlje za sve. Stoga smo odlučili provjeriti kakva je zdravstvena slika Zagreba, koje su osjetljive skupine društva i kakva je povezanost zdravstva i klimatskih promjena.

Od 7. travnja svim je građanima dostupno osim tiskanog – i virtualno izdanje Zdravstveno-statističkog ljetopisa, objedinjenih podataka i pokazatelja o zdravlju Zagrepčana, analizi rada bolnica i domova zdravlja te ekološkim i socijalnim čimbenicima za prošlu godinu. Jedan od njih očekivano je trajanje života.

- Zadnjih dvadeset godina dolazi do kontinuiranog rasta tog pokazatelja i on je za proteklu godinu iznosio točno 78,9 godina. Mogli bi zaokružiti na 79 da naši gledatelji pamte. To govori da djeca rođena protekle godine mogu očekivati da će doživjeti upravo toliko godina koliko smo naveli. Dvadeset godina prije, on je iznosio 3 godine manje – 76. godina, kaže dr. sc. Maja Marić Bajs, voditeljica Odjela za procjenu zdravstvenog stanja i potreba.

U ovom je kontekstu teško zanemariti i virusnu pandemiju pa je tako COVID 19 ovaj broj smanjio za 0,7 godina. Smrtnost se pak dugi niz godina ne mijenja. Na prvom se mjestu, dodaje Marić Bajs - izdvajaju bolesti srca i krvnih žila (više od 40%), na drugom mjestu su maligne neoplazme (30%), a bolesti dišnih puteva su na trećem mjestu (6%). Ostale bolesti tu su se rasporedile sa manjim udjelima.

Maligna oboljenja, najčešći razlog hospitalizacija

Najčešći razlog hospitalizacija svih građana Hrvatske u Zagrebu dominatno su maligna oboljenja, potom i bolesti srca i krvnih žila. Razmatrao se i broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno liječnicima obiteljske medicine.

- Tu su nam na prvom mjestu upravo bolesti dišnog sustava, pa zatim bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Sad nam je tu 'ušetao' COVID i napravio određeni disbalans. Ne možemo ga nikako zaobići u analizama tako da se već 2020. našao u pojedinačnoj dijagnozi u zasebnoj šifri 007, koja je definirana za potrebe među dvadeset najčešćih bolesti, dodaje Marić Bajs.

Mentalno zdravlje među 5 javnozdravstvenih prioriteta

Tada je bio na 11. mjestu, a prošle godine, ističe doktorica Maja, došao je na visoko treće mjesto s udjelom od 3%. Je li utjecao i na povećanje ovisničkog ponašanja građanja, nije jednostavno za analizirati. No zamimljiv je podatak da se mentalno zdravlje izdvaja među pet glavnih javnozdravstvenih prioriteta. Posebno ono obuhvaća rizične skupine društva kojima je povodom ovogodišnjeg dana Zdravlja, posvećeno i novo izdanje časopisa Zdravlje za sve.

- Rizične i osjetljive skupine su zapravo populacijske skupine koje su iz nekog razloga, imaju povećanu šansu ili da obole od nekih bolesti, ili da im zdravlje bude ugroženije. I to se ne odnosi samo na prosječnu neku bolest, nego i na razvojnu dob, biološku dob, okolišne čimbenike i na društvene čimbenike - npr. pripadnost nekim manjinskim skupinama, gay zajednici ili ako se radi o mladima, djeci, osobama starije dobi, tumači Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja.

Zdravstvena zaštita dužna je pokrivati osjetljive skupine

Dok se rizične skupine više vežu za zdravstvene poteškoće. U virusnoj pandemiji, najviše ugrožene su bile osobe starije životne dobi, ali i zdravstveni djelatnici koji su bili u posebnom stresu, kao i obitelji oboljelih i kronični bolesnici.

- Zdravstvena zaštita zapravo je tu dužna pokrivati i pokriva rizične i osjetljive skupine kroz mjere koje se provode. Veliki dio mjera zapravo pripada i našem Zavodu. Radi se o radu s pojedincima kroz individualna savjetovanja, rad s grupama kroz grupna savjetovanja, javnozdravstvene akcije, zdravstveno prosvjećivanje, zdravstveni odgoj, dodaje Puljak.

Je li klimatska kriza i zdravstvena kriza?

I provođenje posebnih programa kao što je 'Snažna patronažna', rade i zdravstveno književne projekte, ali i one koji se tiču ekologije. Ove godine, Dan se zdravlja usmjerio na radnje potrebne za održavanje zdravlja ljudi, ali i planeta. Je li klimatska kriza ujedno i zdravstvena kriza?

- Prepoznate su koje mjere moramo provoditi da bi bili otporniji na očekivane klimatske promjene, samo treba jačati provedbu tih mjera. U sektoru zdravstva, prepoznato je da će klimatske promjene imati očekivani utjecaj na fizičko zdravlje – toplinsko opterećenje na različite simptome. Uz to promatra se utjecaj i na kronične nezarazne bolesti poput srčano krvožilnih zloćudnih bolesti, bolesti dišnog sustava i promjene u pojavnosti akutnih zaraznih bolesti, naročito onih koje prenose komarci, kaže prim. Matijana Jergović, spec. epidemiologije i zdravstvene ekologije.

13 milijuna smrti godišnje povezano s ekološkim uzrocima

Nedvojbeno je da klimatske promjene imaju značajan utjecaj zbog ekstremnih uvjeta, raseljavanja, ne samo na fizičko, nego i mentalno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je zapravo 13 milijuna smrtnih slučajeva godišnje povezano sa ekološkim uzrocima.

- Zaštita i praćenje okoliša sastavni je dio zaštite ljudskog zdravlja. Tome svjedoči i koncept Jedno zdravlje – gdje zdravlje čovjeka promatramo u odnosu na okoliš i zdravlje životinja oko njega. To znači da zdrave životne navike, preventivni pregledi, mjerenja u životnom i radnom okolišu jesu obveza ne samo države, ne samo lokalne zajednice, nego i niza poslodavaca i pojedinaca, naglašavaju u Zavodu.

Upravo ovim smjernicama možemo doprinijeti vlastitom zdravlju,ali i poboljšanju budućih statističkih mjerenja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!