Spektar autizma s razlogom se naziva spektrom

15:29 / 02.04.2022.

Autor: Zdrav život/HRT

ilustracija

ilustracija

Foto: Pictoplay / Shuterstock

Poremećaji iz spektra autizma pogađaju više od 1 posto djece i obično se očituju u ponašanju djeteta prije treće godine. Rana intervencija, uz multidisciplinarnost i individualizam, predstavlja osnovu suvremenog pristupa autizmu.

Poremećaj iz spektra autizma vrlo je složen neurorazvojni poremećaj koji zahvaća sve aspekte dječje ličnosti. Posljednjih se godina bilježi stalan uzlazni trend pojavnosti poremećaja. Znanstveno je dokazano i potvrđeno da se ranim prepoznavanjem te ciljanom ranom intervencijom može značajno poboljšati terapijski ishod. Drugim riječima, dijagnozu valja postaviti što ranije.

- Rana dijagnostika omogućava što raniji početak. U tome je bitno aktivno sudjelovanje i roditelja i djeteta i svaka dobro strukturirana koncepcija. Znači da mi koristimo postupke koji su razvojno primjereni, da imamo cilj prema kojem smo usmjereni, da damo to razložiti na etape koje su potrebne i prate razvojnu liniju djeteta i da su to sve osmišljene aktivnosti, naglašava Darija Hercigonja Slamoni, mag.logoped, voditeljica Centra za ranu rehabilitaciju Poliklinike SUVAG.

Ta aktivnost započinje određivanjem djetetove mentalne dobi, odnosno kognitivnog statusa.

- To je važno jer se na temelju toga postavljaju terapijski ciljevi. S razlogom se taj spektar autizma naziva spektrom. Spektar uključuje različite kliničke slike ovisno o dobi djeteta. Kod djece niže kronološke dobi treba se zapravo staviti naglasak na bihevioralne pokazatelje, odnosno na ponašanje, dodaje Magdalena Božić iz Centra za ranu rehabilitaciju Poliklinike SUVAG.

Velika uloga roditelja

- Rana dijagnostika se provodi na način da se uzima anamneza od roditelja, promatra se dijete i ukoliko je to moguće - da se naprave i testove koji daju razinu djetetovog jezičnog razumijevanja. U najranijoj dobi najvažnije je da u rehabilitacijskom postupku sudjeluje roditelj. Ono što mi napravimo u terapijskim uvjetima, želimo da se prenosi u svakodnevnoj interakciji. Zapravo dijete na taj način vježba i primjenjuje sve što smo ga podučili, naglašava Sanja Laštro, mag.logoped, Centar za ranu rehabilitaciju Poliklinike SUVAG.

Autizam je jedan vrlo složen poremećaj za čije je praćenje i liječenje, osim fonetičara i logopeda, potrebna suradnja stručnjaka drugih različitih profila - otorinolaringolog, neuropedijatara, neurologa, fizijatara i dječjih psihijatara, napominje Ivana Aras, voditeljica Službe za medicinsku dijagnostiku Poliklinike SUVAG.

Multidisciplinarnost i individualni pristup

Osim multidisciplinarnosti, dodaje Magdalena Božić - suvremeni protokol nalaže i individualizirani pristup svakom pacijentu ponaosob. Jer svaka osoba s poremećajem iz spektra autizma ima osobna obilježja i posebnosti. Važno je ići s individualiziranim pristupom, napominje.

Za što bolji terapijski učinak neophodna je dobra suradnja s roditeljima. Roditelji su najčešće ti koji moraju pokazati iznimno mnogo strpljenja, kreativnosti i timskog rada.

- Dijete ostvaruje individualne postupke i dijete zapravo savjetodavno paralelno radi s roditeljem koji će sve ono naučeno u terapijskim uvjetima pokušavati primijeniti u svakodnevnim interakcijama djeteta s drugom djecom ili sa drugim odraslim osobama, dodaje Sanja Laštro.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!