Više od tisuću liječnika radi privatno. Jesu li oni dio rješenja?

Privatno zdravstvo – potencijalno rješenje zdravstvenog sustava Hrvatske – naziv je nedavno održane konferencije koja je okupila stručnjake iz privatnog i javnog sektora koji među ostalim, ponudili inicijativu za rješenje aktualnih i gorućih pitanja zdravstvenog sustava.

Već dugi niz godina slušamo priče o potrebi reforme zdravstva u Republici Hrvatskoj. No do današnjeg dana ona se nije dogodila u onom opsegu u kojem bi zdravstvu donijela nužne promjene na bolje. Važan dio te potrebne reforme odnosi se na sinergiju i suradnju javnog i privatnog zdravstva koja bi, prema tvrdnjama stručnjaka, značajno podigla kvalitetu zdravstvene zaštite u našoj zemlji.

- Bilo je puno kozmetičkih promjena, a prave reforme nije bilo. Mislim da je sad vrijeme sazrelo. Ova pandemija je pokazala da je javni sektor jako opterećen i da ne može rješavati necovid pacijente, a privatno zdravstvo postoji kao paralelni sustav, kaže prof. Nikola Čičak.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić tvrdi kako liječnici nisu vidjeli cjeloviti nacrt reforme, već samo određene najave promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 

Sinergija javnog i privatnog  

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, više od tisuću liječnika u Hrvatskoj radi u privatnom sektoru. Iako prava sinergija javnog i privatnog zdravstva još uvijek ne postoji, ona je u različitim oblicima prisutna već desetljećima. Što možemo očekivati i na koji će se način ta sinergija razvijati?

- Vidim nastavak uspješne sinergije javnog i privatnog i dalje. Ono gdje svakako privatno zdravstvo pokazuje određene iskorake su zapravo elektivna medicina i medicina koja nije akutna, hitna. Dakle ona koja nije svedena na hitne prijeme nego oni zahvati i procedure, dijagnostika, koji mogu biti odgođeni. U tom dijelu vidim mogućnost da privatno zdravstvo pomogne i u smanjenju liste čekanja kao što je to proteklih godina radilo u kontekstu suradnje sa HZZO-om, poglavito na onim mjestima gdje imamo najdulje liste čekanja u javnom zdravstvu, smatra Krešimir Luetić.

Nedavno održana konferencija, upravo na temu suradnje i sinergije javnog i privatnog zdravstva, okupila je brojne subjekte iz različitih sektora zdravstva kako bi detektirali probleme te ponudili inicijativu za njihovo rješavanje.

Nadogradnja socijalnog zdravstva

- Po meni, reforma hrvatskog zdravstva počinje ukidanjem monopola HZZO-a. To ne znači da HZZO mora nestati. Ne. On može biti neovisna osiguravajuća kuća koja će nuditi medicinske usluge svim davateljima usluga. Da li je privatno ili javno, svejedno. Pacijentu je bitno dobiti uslugu neovisno tko je vlasnik. Kvalitetnu i brzu. Druga opcija je da uz HZZO postoje i privatne osiguravajuće kuće koje ulaze u bolnički sustav. Na taj način se radi tržišni dio. Ja kao privatnik, odrastao sam u državnoj bolnici, educiran sam i socijalna komponenta mora ostati. Socijalno zdravstvo - da, ali ga nadogradimo i poboljšajmo zdravstveni sustav Hrvatske, kaže prof. Nikola Čičak.

Europska iskustva pokazuju kako se uspješna racionalizacija zdravstvenog sustava postiže korištenjem cjelokupne raspoložive infrastrukture bez obzira na vlasništvo u kojem se ona nalazi. Korištenje resursa privatnog zdravstva predstavlja potencijal za dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu svakom pacijentu.