Emigranti i klima kao predizborna igra

Francuska i Njemačka sastale su se u Berlinu kako bi razradile nekoliko točaka dnevnog reda o budućnosti funkcioniranja Unije. Među ostalim, i prijedlog Europske komisije kako bi svaka zemlja članica trebala prihvatiti određenu kvotu emigranata.

Dva najveća partnera Europske unije, Francuska i Njemačka, sastala su se u Berlinu ovog utorka kako bi razradila nekoliko točaka dnevnog reda o budućnosti funkcioniranja Unije, a tiču se pitanja klime, ugovora iz Minska o Ukrajini, budućnosti Grčke, ali i recentnog prijedloga Europske komisije kako bi svaka zemlja članica trebala prihvatiti određenu kvotu emigranata. Složili su se sa svim točkama dnevnog osim s pitanjem kvota za emigrante.

Ovaj posjet Hollandea kancelarki Merkel iznimno je bitan za njemačku stranu jer im je bilo važno da se napokon zaključe Dijalozi iz Petersberga koji će okupiti oko 35 ministara na jedinstvenoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca (COP21). Francuska strana smatra da je potrebno nadograditi ugovor iz Kopenhagena iz 2009. jer nije dovoljno dobar u institucionalnom smislu. Françoisu Hollandeu potreban je dobar politički imidž, da se predstavi kao europski lider uz bok Angeli Merkel jer mu je politička vjerodostojnost u Francuskoj opasno pala. Prema posljednjim istraživanjima, 80% Francuza smatra ga lošim predsjednikom.

Pariška konferencija o klimi imat će veliku političku važnost, prije svega jer će se nadograđivati na G7, čiji je sastanak Merkel sazvala za početak lipnja. Tijekom ljeta nisu predviđeni veliki politički summiti na svjetskoj razini te će se Pariz u velikom i pompoznom stilu predstaviti kao političko mjesto gdje se sklapaju ugovori (nakon dekolonizacije, nakon Phnom Penha, tijekom Vijetnama, ratifikacija Daytonskog sporazuma). Već sad postoje enormni natpisi na Parlamentu i oko njega koji naglašavaju konferenciju COP21 u Parizu.

Hollande nastavlja tradiciju prethodnika te svoj ugled pokušava popraviti dobrim imidžem na europskom planu. Rejting mu je strahovito počeo padati u posljednjem kvartalu 2014. kada se gospodarstvo sporovozno oporavljalo od recesije, s rastom od 0% do 3% prema dostupnim podacima INSEE-a. Mitterand je imao velikih problema na svom terenu tijekom prvog mandata jer je bio optužen za nepotizam, a Chirac je u svom drugom mandatu imao oslabljenu potporu te je uoči ratifikacije europskog Ustava imao katastrofalan nastup na javnoj televiziji.

Mitterand je, da bi popravio svoj rejting, pronašao Köhla kao idealnu figuru preko koje bi to učinio, a tada su imali goruće pitanje rata u Jugoslaviji. Nijedan od aktera nije se mogao nametnuti kao europski lider da riješi situaciju. Chirac, s druge strane, vidio je u figuri Joschke Fischera mogućnost da vrati svoj ugled u Francuskoj tako što je podupro njegov govor još 2000. (prije ratifikacije Ustava) koji je držao o federalnoj Europi na Sveučilištu Humboldt. Ni Köhl ni Fischer nisu im popravili rejting u Francuskoj.

Naposljetku, tu je Hollande koji se nametnuo kao predsjednik rata (Libija, Mali i Charlie Hebdo za neke) koji traži svoj povratak u predsjedničku fotelju preko svojih europskih kolega tako da se nametne kao lider europskih politika. Hollande je već u punom jeku svoje kampanje u kojoj je obišao Karibe, a poglavito Kubu u kojoj se predstavio kao prvi zapadni predsjednik u službenom posjetu toj zemlji. Na kraju, konferencija o klimi iznimno je važna jer se održava upravo u Parizu, a Ile-de- France već nekoliko mjeseci ima problema s nečistoćom zraka. U ožujku je izmjeren najveći postotak onečišćenja u zraku u povijesti Pariza te su automobili vozili na parne i neparne tablice, a javni prijevoz otvorio je svoja vrata, besplatno i svima u cijeloj regiji kako bi se potaknula vožnja javnim prijevozom umjesto automobilima. Trenutačno je u raspravi novi zakon koji bi trebao stupiti na snagu od srpnja ove godine, a predviđa delimitaciju zona te bi se trebalo s jedinstvenom kartom putovati u sve zone regije po jedinstvenoj cijeni. Dakle, klima je postala problem okoliša, ali i politički problem. Zeleni su počeli dobivati sve veću političku potporu i sve više medijskog prostora. Oni nikad nisu bili relevantna politička opcija u Francuskoj sve do sada i do nedavnih vojnih intervencija.

Naposljetku, tu je i francusko ne emigrantima. François Hollande potvrdio je već službeno stajalište Francuske danas u Berlinu - politika emigrantskih kvota izvan je svakog pitanja jer Francuska već posjeduje zakone kojima regulira granice i cirkulaciju emigranata u svojoj zemlji te da to pitanje podliježe zakonu o azilima, a ne o kvotama. Prijedlog Europske komisije o kvotama bazira se na kalkulaciji BNP-a, broju stanovnika i razini nezaposlenosti u zemlji te je stoga za Francusku predviđeno da primi oko 80.000 imigranata, dok je u 2014. bilo zatraženo 58.845 azila. Njemačka bi trebala primiti 103.000 imigranata, a protekle godine zatraženo je 173.070 azila. Premijer Manuel Valls javno je izjavio da Francuska ne podupire prijedlog Europske komisije o kvotama za emigrante te je naglasio kako ta politika ni u jednom obliku ne korespondira francuskim propozicijama. Način na koji će se Hollande odnositi prema ovom pitanju bit će ključan jer Francuzi ne žele emigrante te će morati kontrirati svojim europskim partnerima.




*iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a