Vidljiv zid u Mađarskoj, nevidljiv u Europi

Kada se spomenu imigranti, svaka vlada u Europi bi voljeli zaobići tu neminovnu temu, osim Jean Claude Junckera koji ju nameće na dnevni red. Današnja vijest o gradnji zida u Mađarskoj na granici sa Srbijom izazvala je reakcije u svim medijima u Europi.

Mjesec travanj je obilježio rekordan broj priljeva ilegalnih migracija prema Europskoj Uniji u njenoj povijesti. Unazad nekoliko mjeseci, sve je veći broj imigranata koji ulaze u Uniju preko njenih istočnih granica jer je Mediteransko more dosta zahtjevna prirodna granica te je otkriven alternativni put preko grčkog arhipelaga – od Lezbosa do europskog kopna potrebno je prijeći oko 16 km. Taj pravac vodi preko Grčke i Srbije u Mađarsku te je prema nekim procjenama zabilježeno oko 50.000 ilegalnih ulazaka u EU.

Najvažnija reakcija na uspostavu zida u Mađarskoj bit će ona iz Hrvatske. Mađarska i Hrvatska su na takvoj geografskoj poziciji da su to istočni i jugo-istočni ulazi prema zapadnom dijelu Unije. Ukoliko Orban uspije izvršiti svoj plan i sagraditi 175 km dugačak i 4 metra visok zid, to će onda biti skretanje pravaca na naše istočne i južne granice. Kako će Hrvatska diplomacija reagirati, preostaje vidjeti, ali isto tako, Bruxelles još uvijek čeka odgovor što će biti i sa predviđenih 200-300 sirijskih i eritrejskih imigranata koje Hrvatska treba primiti.

Također, Hrvatska je u punom jeku priprema za ulazak u Schengen te je prije nekoliko dana isporučeno 80 patrolnih vozila za nadzor granice. Datum Schengena je bio odgođen nekoliko puta, a gradnja zida bi ga mogla produljiti za još znatno dulje jer se može postaviti pitanje da li bi Hrvatska bila spremna čuvati granice Unije. Naposljetku, pitanje koje postavlja prof.dr.sc. Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu – hoće li onda i Hrvatska sagraditi svoj zid na istočnim i južnim granicama?

Na društvenim mrežama se postavlja pitanje; nije li ideja Europe rušiti, a ne graditi mostove? Mjesta, naravno, postoji, no postoji li i političke volje, to je glavno pitanje? Neke zemlje Zapadne Europe imaju otklon prema imigrantima, napose Francuska i Danska. Postavio bih sljedeća pitanja – je li mađarski zid toliko šokantan zato što je u našem neposrednom susjedstvu te će imati indirektno utjecaj i na Hrvatsku ili Europa uistinu želi primiti one koji su ostali bez domova ili im je život ugrožen pa joj svaka ideja zida, koji neodoljivo podsjeća na Berlinski, smeta?

Mediteransko more je od potpisivanja Barcelonskog procesa 2008. za vrijeme Sarkozyjeve vlade pod posebnom opaskom Francuza. Njemačko približavanje istoku i Fischerova doktrina sporazuma za Moskvom je ulila nepovjerenje u Francusko-Njemački par. Schröeder i Fischer su direktno bili aktivni u Narančastoj revoluciji, a netom prije su potpisali vrlo povoljan ugovor za plin sa Rusijom koji ide preko Ukrajine. Sarkozy je protutežu uspostavio približavanjem jugu i zato je Mediteran dobro čuvana južna granica. To je sve dio Europske politike susjedstva koju vodi Komisija (začeta za Prodijem 2004.) i zato je nemoguće čuti da se brod s imigrantima prevrnuo na francuskoj obali, nego uvijek na talijanskoj. Od havarije u travnju, mediteranska granica je potpuno blokirana. Francuzi su uveli poseban nadzor i pojačali svoje patrole te su stavili sve veći pritisak na jadnu Italiju u borbi s imigrantima.

Gradnja zida u Mađarskoj nema samo odjek u našoj regiji nego i ovdje u Francuskoj. Agence France Presse je prva objavila, u svojem dopisništvu u Beču da će Mađari graditi zid. Nekoliko sati nakon toga, francuski mediji objavljuju vijest da je Vlada spremna omogućiti novih 10.500 smještaja za imigranti koji su predviđeni kvotama Europske Unije. To je vrlo značajna i bitna novost jer označuje promjenu diskursa nakon sto je ManuelValls odlučio blokirati pregovore s EU oko kvota te je apelirao na njemačku vladu da učini isto što se zapravo i dogodilo. Mađarski zid bi neminovno povećao aktivnost na Mediteranu te to nije u interesu ni Francuske ni Italije i zbog toga se u medijima pojavljuje sintagma francusko-talijansko-njemačke osovine koja bi se borila sa imigrantima na Mediteranu. Je li vidljivi zid u Mađarskoj rezultat nevidljivog zida koja je Zapadna Europa uspostavila već davno prije svojim stavom?

Drugo, novi diskurs u ovdašnjim medijima stavlja pritisak na Mađarsku jer se od sada zagovaraju pomirljivi tonovi, odnosno, gradnja 10.500 kreveta za imigrante se predstavlja kao politika koju bi trebala slijediti i ostatak Europe, a dolazi iz zemlje koja je najoštrije pokazala zube prema imigrantima do sada.


*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a