Iranac Hamid u Hrvatskoj prodaje čarobne perzijske tepihe

Hamid Hajeb iz Irana je u Hrvatsku došao još kao mladić, u svojim studentskim danima. U Zagrebu se oženio, zasnovao obitelj i pokrenuo vlastiti uspješan posao. Danas se bavi uvozom i prodajom orijentalnih perzijskih tepiha koji su prava umjetnička djela.

Hamid je u Hrvatsku stigao iz Teherana, i ovdje živi već nekoliko destetljeća.

- Došao sam radi studija 1986. ili 1987. godine i počeo sam studirati najprije na Filozofskom fakultetu pa onda i na Medicinskom fakultetu, a "doktorirao" sam praktično na tepisima, smije Hamid.

Tepisi kojima se Hamid bavi prava su čarobna umjetnička djela na kojima se radi satima, a na nekima i godinama.

- U Iranu se proizvodi oko 26 tisuća različitih mustri tepiha iz 26 tisuća područja ili gradova ili sela, koja proizvode te tepiha. Mi kao tepihari jednostavno manje-više i prepoznamo, ako ne baš točno po selima, po gradovima ih znamo prepoznati. Tepisi su, kao i drugi proizvodni u svijetu, karakteristični. Svako područje ima svoje, napominje Hamid.

Tepihe Hamid nabavlja, naravno, u Iranu, ali bilo je zanimljivo doznati gdje točno:

- Pretežno u onom mjestima gdje postoje međunarodni sajmovi koje organizira grad Tehran ili drugi gradovi, kao na primjer u većim gradovima poput Tabriza, Isfahana, Shiraza ili otoka Kisha. Također, na jednom mjestu možete se i upoznati s raznim različitim proizvođačima i trgovcima i nabaviti tepihe i prevesti ih ovdje u Hrvatsku, objašnjava Hamid.

Među mnogobrojnim tepisima koje je donio u studio emisije Dobro jutro, Hrvatska, Hamid je izdvojio jedan svileni:

- Taj tepih proizvodi se na sjeveroistoku Irana. Napravljen je od čiste svile, i potka i flor su svileni i ima preko dva milijuna čvorova. Dvije osobe oko pet do šest godina moraju raditi na takvom tepihu prosječne veličine, objašnjava Hamid.

- Najinteresantnije je to da dvije osobe zajedno moraju sjesti na dar, kako mi kažemo, odnosno na okvir i u isto vrijeme raditi jedan čvor s jedne strane, a jedan čvor s druge strane, da bi dobili tepih s dvije strane. S druge strane je sasvim drugi tepih. Osoba koja to izrađuje, ako želi malo odmoriti, onda i ona druga osoba mora stati i odmoriti, dodaje Hamid.

Da bi se dobile točno one mustre koje su zamišljene potrebno je puno preciznosti.

- Znači jedna osoba s jedne strane ima svoj nacrt na milimetarskom papiru, u ovom slučaju to više nije milimetarski papir, nego mikronski, a druga osoba isto tako. Tu je i tepih koji dolazi iz područje centralnog Irana. Kombinacija je vezenog i reljefnog. Napravljen je od vune i ima svileni cvijet, objašnjava Hamid.

Što Hrvati vole i traže kad su u pitanju tepisi?

- Problem je u tome da su u Hrvatskoj u stvari jako dobri kupci zbog toga što uvijek u Hrvatskoj misle da tepih mora imati manje boja i nemati klasične mustre. Onda je takav tepih najpovoljniji u principu, zato što se najlakše izrađuje, smatra Hamid.

Hamidova supruga Nevenka je iz Šestina, a Hamid je otkrio tko bira tepihe za njihov obiteljski dom:

- Neke tepihe je Nevenka izabrala, a neke sam ja izabrao, ali mi sada ove tepihe već 25 godine gazimo, bez obzira na to da potpuno novo izgledaju. Ona isto tako u tih 25 godina je puno naučila o tepisima. Nažalost, Nevenka je dosta sramežljiva i s obzirom na to da tepisi nisu njezina struka, prepušta izbor manje-više meni, odgovara Hamid.

Hamid je otac troje djece koja su danas već odrasli ljudi. Hoće li netko od njih možda naslijediti Hamidov posao?

- Imam sina Behrusa, on radi kao informatičar, i dvije blizanke Anahita i Armita. Jedna je socijalna radnica, radi u Rijeci u ministarstvu, a druga kod mene radi privremeno jer je upravno pravo završila i mora imati godinu da radnog staža. Imam i ranč u prekrasnom mjestu u Zagorju, nedaleko iz Zagreba, u Oroslavlju koje je po veličini ustvari vrlo malo u odnosu na gradove u Iranu, ali po duhovnosti je jednostavno jedno od najvećih. Prekrasan je grad i ljudi su jako dobri i prekrasni. Imam imanje sa životinjama. Zasad imamo ovce, odnosno proizvodimo janjce, ali uskoro će biti i zagorskih purana, koji su i u Zagrebu i u Zagorju dosta traženi, ustvrdio je Hamid.