Karijes - liječe se posljedice, ali ne sprječava nastanak bolesti

11:30 / 27.03.2022.

Autor: Zdrav život/Matej Crnogaća/HRT

Oralno zdravlje

Oralno zdravlje

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Karijes je i dalje najčešća bolest zuba od koje pati gotovo 80 posto svjetske populacije. Liječe se posljedice, ali ne sprečava se nastanak bolesti. Iza nas je Svjetski dan oralne higijene pa smo odlučili provjeriti kako stojimo po pitanju prevencije, edukacije o bolesti i vođenju računa o zdravlju naše usne šupljine.

Bolesna usta, bolestan su čovjek – već se dugi niz godina zna kako je oralno zdravlje temelj dobrog općeg zdravlja. Hrvatska ima jedan od najlošijih KEP indeksa – ukupan zbroj karioznih, plombiranih i izvađenih zubi na broj stanovnika. Iako situacija nije idealna, neki projekti pomiču statistiku na bolje poput već poznate Zubne putovnice.

- Nekih osamdeset posto djece se odazove u dobi od 12 godina, gotovo svi u dobi za upis u prvi razred srednje škole, ono što je bitno 12-godišnjaci danas imaju KEP negdje oko 2, 5 – poprilično stabilan kod nas koji nije idealan. Tendencija i želja je Svjetske zdravstvene organizacije govore o KEP-u 1. Naravno, to je nešto čemu težimo, ali nije ni onako loše kao što se činilo 2014. /2015, kaže dr. med. Hrvoje Jurić, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, SFZG.

Karijes, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj – još uvijek je među najraširenijim bolestima.

- 30% ukupne populacije uvijek je posebno izloženo karijesu – to je takozvana polarizacija karijesa koja se već više od 20 godina u epidemiološkim studijama proučava gdje zapravo oni su nosioci epidemiološkog, lošeg epidemiološkog statusa jer oni razvijaju 80-90 posto bolesti tijekom promatranog vremena, kaže dr. Jurić.

 Da bi održali dobro oralno zdravlje, najvažnija je izvrsna oralna higijena i redoviti pregledi s kojima treba početi već u najranijoj dobi.

- Početi s oralnom higijenom čim nikne prvi zubić. Potrebno ga je čistiti, održavati čistim nakon svakog obroka, a posebno prije nego dijete ide na spavanje. Što se tiče preventivnih pregleda, preporučuje se napraviti prvi pregled u dobi znači od 6 mjeseci do 12, najkasnije 12. mjeseca djetetova života. To nam je važno zato da bi mogli educirati roditelje o prirodi ranog dječjeg karijesa, o tome kako kontrolirati unos šećera i na koji način održavati oralnu higijenu, kaže dr. sc. Kristina Goršeta, specijalistica endodoncije.

Sve su to smjernice o kojima već godinama Stomatološki fakultet educira javnost i održava brojne javnozdravstvene kampanje u sklopu obilježavanja Svjetskog dana oralne higijene koja se već posljednje tri godine odvija pod sloganom 'Budi ponosan na svoja usta'. No to nisu jedini projekti.

- To je nadzirano četkanje u vrtićima i nižim razredima osnovne škole gdje se zapravo promoviraju zdrave navike, gdje se djecu uči da nije nužno imati vodu tekuću tijekom četkanja. I ono što je jedna od zdravih navika koja možda nije dostupna svima jest da nije nužno potrebno ispirati zubnu pastu nakon četkanja zubi, dovoljno je ispljunuti višak, na taj način će se aktivne tvari, fluoridi prije svega zadržati na površini zuba čim duže i osigurati učinkovitu remineralizaciju, kaže dr. Jurić.

I iako često puta ponavljamo kako održati našu usnu šupljinu i naše zube zdravima, nije naodmet ponoviti neke korisne savjete. Primjerice, kako malom djetetu očistiti prve zubiće.

- S posebnim maramicama koje sadrže ksilitol s kojim se zubići lijepo obrišu, cijela usna šupljina, to može biti silikonska navlaka, specijalna za čišćenje zuba koja ima tanke izdanke kojima se vrlo nježno, vrlo učinkovito mogu odstraniti naslage sa zubića. Upravo te naslage na zubićima i plak koji se formira je osnovni pokretač nastanka same karijesne lezije, tako da je uklanjanje tih naslaga i redovito čišćenje nakon svakog obroka, a posebno prije nego dijete ide spavati, kaže dr. Goršeta.

Važna je ovdje i prehrana, upozorava profesorica Kristina. Ukoliko je potrebno noćno hranjenje, nakon njega važno je očistiti zube. Izbjegavati uspavljivati dijete zaslađenim napicima. Što se pak zubnih četkica tiče, one su prilagođene dobi djeteta.

- Do dvije godine se koriste zubne paste sa 500 ppm-a fluora, do 6 godine do 1000 ppm fluora, a nakon šeste godine to mogu biti paste do 1400 ppm-a fluora. Isto tako, važno je redovito dolaziti na preventivne preglede, što znači svakih 3 mjeseca, tako je onda moguće na vrijeme ustanoviti ako dođe do bilo kakvih promjena na tvrdom zubnom tkivu i onda se to može na vrijeme i sanirati, kaže dr. Goršeta.

U sprječavanju nastanka karijesa, preporučljivo je i korištenje fluoridnih lakova koji se koriste 1-2 puta godišnje. Sve su ovo korisni savjeti kojima svatko od nas može dati doprinos u boljoj dentalnoj slici Hrvatske.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!