Američka književnica koju je očarala slavenska mitologija

Gošća emisije Razgovor s razlogom bila je spisateljica Katherine Arden koja je otkrila u čemu vidi razliku između slavenskih i zapadnjačkih bajki, koliko je teško fantastičnim jezikom ispričati istinu, što je proročansko u njezinu romanu "Pandemonij" te koja je uloga vraga u romanu i zašto joj je bila važna.

Zanimanje Katherine Arden za slavensku mitologiju proizašlo je iz prijateljstva s jednom Ruskinjom. U Rusiji je ostala godinu dana i odlučila naučiti ruski jezik.

- Godinama poslije diplomirala sam ruski, i francuski. Studirala sam jezike. To sam znanje htjela iskoristiti da napišem knjigu o slavenskoj mitologiji i bajkama. Obožavam knjige koje se temelje na bajkama. Ali nikad nisam pročitala neku koja se temelji na slavenskoj mitologiji, kaže Arden.

Velika je razlika, smatra ona, između zapadnjačkih i bajki iz slavenske mitologije:

- Zapadnjačke bajke imaju gotovo drukčiji sustav vrijednosti. Na primjer, žene, junakinje u zapadnjačkim bajkama vrlo su pasivne. Trnoružica spava u tornju. Snjeguljica isto spava. Tu ima mnogo spavanja. Usporedite to s Babom Jagom u slovenskoj mitologiji ili s Vasilisom Prekrasnom koje aktivno sudjeluju u svojim pričama. Nisu pasivne, ističe Arden.

Zapadnjačke bajke imaju krutu predodžbu dobra i zla. U slavenskim bajkama ta razlika nije vrlo jasna.

- Katkad princezu dobije luda. Ili lijeni najmlađi sin. Vrijednosti su pomalo nejasne. Za mene je to jako zanimljivo i složeno, kaže Arden.

Kako je Mihail Bulgakov utjecao na njezin rad

Omiljeni pisac joj je Mihail Bulgakov, a roman "Majstor i Margarita". Kaže da je to savršen primjer kako se fantastičnim elementima može ispričati nešto istinito o stvarnome svijetu.

- U "Majstoru i Margariti" prikazuje licemjerje, propast Moskve 1930-tih. U tom je svijetu vrag jedini koji govori istinu. Stvarni i fantastični svijet tako su divno suprotstavljeni. Djelo je tako duhovito, tako agilno, tako zanimljivo, ali izražava i istinite, dirljive teme, napominje Arden.

Arden kaže kako ju nadahnjuje upravo ta sposobnost da se fantastičnim izražava istina.

- Želim da fantastični dijelovi govore nešto istinito o povijesti. To se može jako dobro spojiti… U idealnom slučaju želim da fantastika i povijest zajedno poruče nešto, ističe Arden.

Proročanski roman "Pandemonij"

Najnoviji roman Katherine Arden zove se "Pandemonij":

- Naslov se odnosi se na glavni grad pakla u 'Izgubljenom raju', epu engleskog pjesnika Johna Miltona. U epu je sotona izgnan iz raja, nađe se u paklu s ostalim palim anđelima i oni izgrade grad 'Pandemonij', otkriva Arden.

Ta riječ u engleskom ima dva značenja – kaos i grad u paklu:

- Roman govori o paklu, i o onom fantastičnom i onom koji je stvorio čovjek. Zato sam tako nazvala knjigu, objašnjava Arden.

Ističe kako nije bila sigurna kako uvesti fantastične elemente u razdoblje Prvog svjetskog rata, pa je krenula od Biblije, točnije knjige Otkrivenja.

- Sjetila sam se kako su mnogi pisci Prvi svjetski rat opisivali kao apokalipsu, govorili su o Armagedonu… Onda sam se pitala: Dobro, u paklu koji su na Zemlji stvorili ljudi, što vrag radi?... U 20 st., na modernom bojištu, u mehaniziranom ratu… vi ste samo tijelo u tom mehaniziranom ratu. Pitala sam se što bi negativac koji se bavi pojedincima učinio u mjestu u kojem ljudi nisu važni, priča Arden.

- Radi se o ljudima i tomu kako preživljavaju nešto toliko neljudsko kao rat. Ne radi se o sukobu ljudi, nego o sukobu čovjeka i sustava, kaže Arden o svojem romanu.

Roman počinje eksplozijom u Halifaxu u prosincu 1917., kada se brod pun eksploziva sudario s tegljačem. Eksplozija je sravnila Halifax sa zemljom.

- Fascinirao me taj relativno nepoznati povijesni događaj… Moj je glavni lik bolničarka koja se tri godine borila u Francuskoj. Poslali su je kući nakon što je ranjena. Tada se dogodila eksplozija. Njoj se čini kao da ju je rat dopratio kući. Htjela sam stvoriti osjećaj da nitko ne može pobjeći tom sukobu, priča Arden.

Arden priprema novu knjigu. Radnja se zbiva u sadašnjosti. Također piše i knjigu za djecu. Kaže da ju je hrvatska publika divno primila te da je upoznala mnogo zanimljivih ljudi.