16:20 / 12.04.2021.

Autor: Anja Cerar/V.M./Vijesti iz kulture/HRT

Pioniri digitalne umjetnosti u Hrvatskoj

Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984.

Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984.

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

U suvremenom društvu kompjuteri su sveprisutni, a skoro je svako umjetničko djelo, barem u nekom segmentu, digitalno. No u vrijeme pojave prve digitalne umjetnosti bilo je potrebno programirati svaki rad - nije bilo gotovih softvera, kao ni računala u širokoj upotrebi.

Upravo našom ranom digitalnom umjetnošću od kraja 1960-ih do sredine 1980-ih, bavi se Darko Fritz u, nadasve, zanimljivoj knjizi i projektu o kojima više doznajte u priči Vijesti iz kulture:

Prvi digitalni umjetnici u Hrvatskoj mahom su bili znanstvenici. Vladimir Bonačić bio je fizičar i voditelj laboratorija za kibernetiku pri Institutu Ruđer Bošković, gdje su nastali prvi digitalni umjetnički radovi - upravo na ovakvom računalu. Surađivao je s Piceljom, izlagao u sklopu Novih tendencija - srodnih s našom ranom digitalnom umjetnošću.


- Oni su zastupali taj racionalni pristup umjetnosti i tu se digitalna umjetnost vrlo lijepo nastavila, zato što su ti radovi mogli biti isprogramirani, samim time ta neka estetika se podudara s radovima Novih tendencija, gdje je zapravo vrlo teško razlučiti je li nešto rađeno s kompjuterom ili bez, kaže Darko Fritz, autor knjige i projekta "Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984."

Darko Fritz

Darko Fritz

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Računala su tada bila dostupni rijetkima, a među pionirima digitalne grafike i animacije bio je i slikar Tomislav Mikulić, koji je animirao brojne špice tadašnje Radiotelevizije Zagreb, a kompjutorskim grafikama iz hobija se bavio i filmaš Nikola Tanhofer.


- Kompjuterske grafike su najraširenije, no ovdje postoje vrlo zanimljivi primjeri arhitekture koja je digitalno projektirana, kao što je slučaj Andrije Mutnjakovića. U njegovoj staroj zagrebačkoj gradskoj vijećnici, gdje su svi stropovi zapravo 1970. već isprogramirani na kompjuteru, trodimenzionalno, a postoje i svjetlosne instalacije, dodaje Fritz.

"Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984."

"Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984."

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Urednica knjige "Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984." Markita Franulić napominje da ima dosta podataka i o tehnici i tehnologiji koja je korištena za izradu radova.


- Tu je i kontekst informatizacije u Hrvatskoj, prvog robota, proizvodnje računala u Hrvatskoj, zaključuje Franulić.


Od revolucionarne 1968., kada su javno izloženi prvi radovi digitalne umjetnosti u Hrvatskoj, do orvelijanske 1984. - kada je u Jugoslaviji dopušten uvoz računalne opreme za osobnu upotrebu - nastajali su radovi, iz perspektive postdigitalnog doba - doista povijesni artefakti.

"Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984."

"Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984."

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!