14:50 / 22.07.2021.

Autor: Anja Cerar/Vijesti iz kulture/Hina/V.M./HRT

Melankolija, metafizika i nadrealnost

Bela Čikoš Sesija: "Ženski akt, ostavljena", 1913,

Bela Čikoš Sesija: "Ženski akt, ostavljena", 1913,

Foto: NMMU / Zagreb

Izložba "Fragmenti melankolije", utemeljena na kustoskom konceptu Željka Marciuša koji prati psihološku karakterizaciju umjetnosti od sredine 19. do 21. stoljeća.

 Izložba je postavljena je od četvrtka u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti - NMMU, a među prvima ju je obišla ekipa Vijesti iz kulture:

Franz Jaschke bio je slikovni putopisac austrijskog nadvojvode Ludwiga na putovanju našim krajevima, koji je 1815. naslikao izvor Slunjčice. Gvaš s romantiziranim motivom mjesečine najraniji je primjer likovne melankolije na ovoj izložbi. 


- Umberto Eco veli da je priroda neuhvatljiva sila i da je melankoličan onaj karakter koji šeće po noći i traži te mjesečine, traži to nešto romantizirano, istaknuo je kustos izložbe Željko Marciuš.


Magličav pejzaž, priviđenja, susret sa smrću, Ofelija, Proust - svi govore jezikom melankolije.


- Melankolija je ono sapeto, to je stanje depresije, tjeskobe, teškog umora, nesvrhovitosti, bezidejnosti, straha od gubitka, osjećaja krivnje... To sve sam stavio pod taj jedan izraz koji može opredmedniti sva ta duhovna stanja koja su, u biti, neuhvatljiva, dodao je Marciuš.


Među predstavljenim su umjetnicima Bela Čikoš Sesija, Ljubo Babić, Nives Kavurić Kurtović, Mio Vesović. Od Jaschkea do posljednjeg djela ove izložbe - rada Tomislava Buntaka iz 2021. - melankolija ima mnogo lica.


- Melankolija je zapravo jedno iščekivanje, ponekad i slatko iščekivanje. Nije uvijek teško, tužno, sivo. Jednostavno, kao ovakvi ljetni dani kada čekate da se sretnete s dragim ljudima, napomenuo je Buntak.

U vremenu u kojem se tuga često stigmatizira u opreci s težnjom ka bržem, višem, boljem, ovakva je izložba itekako dobrodošla, jer poentira da je drugačiji, melankolični senzibilitet od romatizma, preko ekspresionizma i nadrealizma, do postmoderne, a zapravo tijekom cijele povijesti umjetnosti sastavni dio ljudskog iskustva.


Riječ je o četvrtoj u nizu izložbi tog muzeja nastaloj u okviru nove strategije kojom se mijenja uobičajeni model stalnog postava muzejske zbirke zasnovan na kronološkoj prezentaciji najreprezentativnijih umjetnina.


Kroz 54 djela 46 autora u različitim umjetničkim disciplinama, od slikarstva i crteža do fotografija i prostornih objekata, izložba interpretira teme melankolije, metafizike i nadrealnoga.


Željko Marciuš, rekao je kako je temu koja ga osobno zanima - melankoliju, stavio u širi kontekst umjetnosti.


- Psiha i duševna stanja su teško osjetljiva, fluidna i nepopipljiva stanja duše, rekao je, dodavši kako je birao građu uglavnom iz fundusa muzeja, od romantizma do postmoderne.

Realizirajući koncept oko melankolije koju svatko nekad doživi, temelj je pronašao u knjizi "Saturn i melankolija", no koristio je literaturu Freuda, Junga, Fromma, Žižeka.


- Živimo u teroru sreće i ljepote društvenih mreža gdje svi moramo biti bogati, lijepi i pametni kad i to nismo, a čak su i forenzičarski leševi u kriminalističkim serijama lijepi. Nisam više ni mlad, ni svaki put sretan, ni bogat da mogu živjeti na Trinidadu i Tobagu za šest dolara dnevno, tako da sam htio prikazati dublja stanja, ustvrdio je.


Marciuš kaže kako je izložba na neki način i optimistična, jer ako čovjek izdrži i stekne životna iskustva o tuzi i emociji te kroz individuaciju pronađe put na svjetlo, ali i do sebe. 


- Aristotel je mislio kako je melankolija druga strana iznimnih ljudi, poručio je.


Po njegovim riječima, ova je izložba blago melankolična, nema mahnitosti i ludila, no možda je i uvod u izložbu "Umjetnost i psiha" koju bi radio s psihijatrima, psiholozima i mladim umjetnicima kako bi se napokon teme poput shizofrenije ili paranoje destigmatizirale.


- Svima nam to treba, ako je netko vjernik treba mu svećenik, ako je ateist ili agnostik dobar psihijatar da si olakša i ono najdublje što ćemo pronaći u sebi pusti van, onda svijet ima smisao, zaključio je.

Umjetnici obuhvaćeni na izložbi su Ljubo Babić, Vjekoslav Brešić, Bela Čikoš Sesija, Tošo Dabac, Boris Demur, Damir Fabijanić, Vilko Gecan, Krsto Hegedušić, Oskar Herman, Ljubo Ivančić, Franz Jaschke, Nives Kavurić Kurtović, Josip Klarica, Željko Lapuh, Nikola Mašić, Zoltan Novak, Ivan Posavec, Ferdo Quiquerez, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Miljenko Stančić, Goran Trbuljak, Josip Vaništa, Ivan Večenaj, Mio Vesović i drugi.


Zbog epidemiološke situacije nema službenog otvorenja izložbe, a može razgledati do 24. listopada.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!