20:46 / 24.03.2021.

Autor: Anja Cerar/Dnevnik/IMS/HTV/M.M./V.M./HRT

Prijepori oko zagrebačkog spomenika holokaustu

Prijepori oko spomenika

Prijepori oko spomenika

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Slaganje kovčega na željezničkoj postaji, dojmljiv prikaz deportacije iz filma Schindlerova lista, poslužio je kao inspiracija za 11 milijuna kuna vrijedan zagrebački spomenik žrtvama holokausta. Mjesec dana uoči najavljenog otvorenja, dio stručnjaka dovodi u pitanje izvornost spomenika, ali i natječaj koji mu je prethodio.

"Zapadni zid ili zid plača" Fabija Maurija prvi je put izložen na Venecijanskom bijenalu 1993., a lani je, u prigodi sjećanja na holokaust, izložen u Firenzi. Sličnom je simbolikom deportacije Židova u koncentracijske logore obojen i zid iz Muzeja Drugog svjetskog rata u Gdanjsku


Spomenik holokaustu s motivom nagomilanih kovčega uskoro će imati i Zagreb:

- Najbliže plagijatu je upravo simbolička dimenzija, jer ih je na isti način Fabio Mauri koristio za iste svrhe. Dakle, njegov rad je posvećen stradalim Židovima u Drugom svjetskom ratu - kao i ovaj, rekao je Tihomir Milovac, povjesničar umjetnosti, etnolog i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

- Postoje gomile umjetnika, desetak sigurno umjetnika, suvremenih, velikih, koji su radili na temu kompilacije kofera. Nisam se bavio da istražujem je li to netko radio ili nije radio. Isključiva je inspiracija bio film Schindlerova lista, rekao je Dalibor Stošić, kipar, autor spomenika "Prisutna odsutnost".


Dalibor Stošić

Dalibor Stošić

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Uz raspravu o izvornosti, problematičnim nije ocijenjen samo rad već i natječaj - koji prema dijelu javnosti, naginje povijesnom revizionizmu. Među oštrim kritičarima je i Židovska općina Zagreb, ističe kako je neprihvatljivo da se radi spomenik za 6 milijuna Židova stradalih u holokaustu, odnosno u nacističkim logorima diljem svijeta.

- Zbog toga jer je ovdje postojala Nezavisna Država Hrvatska, koja je imala svoje rasne zakone po kojima su stradavali ljudi isto po tim rasnim zakonima. Nisu stradali samo Židovi, nego su stradali po rasnim zakonima i Romi i Srbi. A stradali su i svi ostali protivnici Nezavisne Države Hrvatske, rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb. Treba napraviti spomenik žrtvama Nezavisne Države Hrvatske, ustaškog terora, dodaje.

U kontekstu povijesti memorijalne skulpture naših prostora, ova tema nije novost.

- Otprilike polovica spomenika koji su izgrađeni do '90. godine, a vezani su uz stradanje i uz borbu protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, uklonjena je na ovaj ili onaj način, rekla je među ostalim Sanja Horvatinčić, poslijedoktorandica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Među najpoznatijim primjerima baštine koja čeka na primjerenu obnovu i prezentaciju je spomen-park Dotrščina, jedno od mjesta najvećih stradanja u Drugom svjetskom ratu, a prepušteno je izvaninstitucionalnoj brizi. Na mjestu bivše zagrebačke sinagoge, srušene '42., danas je parkiralište.

Dotršćina

Dotršćina

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!