10:21 / 07.06.2021.

Autor: Anja Cerar/Vijesti iz kulture/V.M./Hina/HRT

Veliki Paul Auster otvorio 20. Festival europske kratke priče

Paul Auster

Paul Auster

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Ima nešto u toj pandemijskoj godini iza nas. Izolacija i nemogućnost da se održe festivali, da k nama doputuju svjetski autori, a naši umjetnici gostuju - sve je to samo još dalo vjetar u leđa i organizatorima i publici da ugrabe prvu prigodu i osjete onu staru, dobro poznatu festivalsku atmosferu.

Sinoć je baš takva bila na Tuškancu gdje je otvoren 20. festival europske kratke priče - onaj koji je u gostima imao i nobelovku Olgu Tokarczuk, ali i slavnog Paula Austera. Na otvorenju je bila i ekipa Vijesti iz kulture:

Zasad je objavio tek jednu kratku priču, od koje je nastao kultni film "Dim" Waynea Wanga, no Paul Auster jezgrovit je pisac, iznimno sposoban obuzeti čitatelja već s nekoliko riječi. Iako je u vrijeme pandemije na Festival europske kratke priče došao samo virtualno, upisao se na dug popis slavnih književnika koji su gostovali na intimnom, ali svjetskom festivalu koji ove godine slavi dva desetljeća.


Auster o knjigama i pisanju, identitetu, samoći i traganju


Razgovor s autorom vodili su putem Zooma umjetnički voditelj FEKP-a Roman Simić i Tomislav Brlek s Katedre za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Simić je uvodno istaknuo kako je riječ o jednome od najvećih suvremenih, ne samo američkih, već i svjetskih književnika.


- U svojim se knjigama Auster bavi temama sudbine, samoće, nasljeđa, identitetske potrage za sobom, dok se s druge strane nalazi poriv da se otisne i dotakne, da se dođe do drugog ljudskog bića, a time i do samoga sebe. Stoga je upravo on savršen odabir za otvorenje festivala čije se ovogodišnje izdanje bavi motivima samoće i izolacije kroz središnju temu "Otoci", rekao je Simić.

20. Festival europske kratke priče

20. Festival europske kratke priče

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Paul Auster je tijekom virtualnog susreta kazao kako njegov odnos prema svijetu najbolje ilustrira rečenica "svijet je u mojoj glavi, a moje tijelo je u svijetu".

- Smatram da sve proizlazi iz te premise, ona mi se čini dobrom definicijom dualnosti koju svi mi živimo od trenutka kad postanemo svjesna bića pa sve dok ne umremo. Moje knjige uvijek dolaze iz nekog mjesta iznutra, kao osjećaj, impuls, nešto što počinje kipjeti u meni. Pisanje tada za mene postaje nužnost. Pretpostavljam da, kad bih znao objasniti zašto nešto za mene postaje nužnost, tada to više ne bi bila nužnost, rekao je Auster.


Snimku gostovanje pogledajte na YouTube kanalu FEKP-a:

Pisac je istaknuo kako je oduvijek znao da želi pisati romane, ali je ipak, još od svojih tinejdžerskih godina, pisao i poeziju i prozu. Nakon studija na sveučilištu Columbia u New Yorku živio je u Parizu, gdje je radio kao prevoditelj s francuskog, što mu je pomoglo u proznom sazrijevanju.


Paul Auster (1947.) napisao je dosad 18 knjiga. Proslavio se "Newyorškom trilogijom", ciklusom triju slabije povezanih (anti)detektivskih romana koji čine naslovi "Stakleni grad" (1985.), "Duhovi" (1986.) i "Zaključana soba" (1986.). Objavio je i knjigu odabrane korespondencije s J.M. Coetzeejem, te četiri knjige poezije, a pisao je i knjige ogleda te scenarije, od kojih se ističe onaj za kultni film "Dim" (1995.) Waynea Wanga.

Paul Auster

Paul Auster

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

U svojim se djelima, među ostalim, bavi traganjem za identitetom i novim mogućnostima književnog oblikovanja, pitanjem sebstva i pisanja o sebi.


- Ritam je u umjetnosti ključan. Ako uvijek imate isti ritam, postat ćete zamorni. Stvarati umjetnost znači neprekidno se suočavati s neuspjehom. Radiš dalje kako bi bio bolji, istaknuo je.


Nova knjiga inspirirana Stephenom Craneom


Austerova posljednja do sada objavljena knjiga je "4321" (2017.), jedna, kako je rekao Tomislav Brlek, "kubistička autobiografija", rekonstrukcija života na prvi pogled jako različita od svih njegovih prethodnih knjiga, na čijoj se svakoj stranici prepoznaje "onaj Paul Auster kojega znamo iz ranijih knjiga".


Udaljavanje od poznatog obrasca Auster je objasnio time što je ova knjiga, za razliku od svih prethodnih, koje su mu dolazile "u organskom obliku" te bi se njihova forma iskristalizirala kao rezultat materijala, nastala kao rezultat ideje o formi: palo mu je na pamet da napiše knjigu o četiri varijacije istoga života.


Auster je posvjedočio da za tu knjigu nije pisao ni bilješke, već samo pisao i pisao, te da će mu trebati otprilike sedam godina.


- Ali, pisao sam sedam dana u tjednu i napisao knjigu u 3,5 godine, napomenuo je Auster.


 Kad ju je počeo pisati imao je 66 godina, i čitav je proces bio, kako je rekao, sličan trčanju brzog maratona. 

20. Festival europske kratke priče

20. Festival europske kratke priče

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

U svojem prvom susretu s hrvatskom čitateljskom publikom, Auster se dotaknuo i tema američke politike, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa čiji je dolazak na vlast, kako je rekao, uništio sav optimizam izazvan odabirom njegova prethodnika Baracka Obame, kao i niza drugih aktualnih tema, upozorivši na snažno jačanje političke desnice i obnovu fašizma.


Također je otkrio da je upravo dovršio svoju najnoviju knjigu u kojoj se bavi Stephenom Craneom, američkim piscem koji je umro 1900. kad je imao samo 28 godina i bio, po njegovim riječima, čovjek daleko ispred svoga vremena, čija briljantnost nikada nije u potpunosti shvaćena.


Ulomke iz romana Paula Austera čitao je glumac Vilim Matula.

Festival europske kratke priče

Festival europske kratke priče

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

- Ono što smo htjeli na pozornicama diljem Hrvatske je spojiti i povezati domaćeg pisca, koji je možda autor prve knjige, s nekim tko će danas sutra biti u svim mogućim čitankama. I mislim da smo u tih 20 godina u tome uspijevali i da uspijevamo, a pokazat će i ova godina, izjavio je umjetnički voditelj FEKP-a Roman Simić.


Upravo su takvi spojevi, druženja, kao i jedinstvena, neposredna atmosfera razlog zašto je festival toliko omiljen. I publika i književnici rado mu se vraćaju.


- Taj je festival nastao iz nečeg veoma malog u jedan zaista veliki i važan europski pa i svjetski festival. Tu je bilo puno autora, neki su čak i dobivali Nobelove nagrade, kao Olga Tokarczuk, puno je velikih autora i drago mi je da ova tradicija malo hibridno, ali ipak u ovim teškim vremenima još postoji, smatra slovenski književnik Andrej Blatnik.

20. Festival europske kratke priče

20. Festival europske kratke priče

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

I književniku Zoranu Feriću festival puno znači.


- I kao piscu i kao čovjeku i kao osobi, kao živom biću, znači mi jako puno... Uključen sam u to već 20 godina, od samoga početka. Gosti koji dođu jednom ostanu prijatelji i meni je to jako jako važno, podsjeća Ferić.


Uz Austera, ove godine imamo priliku čuti plejadu sjajnih američkih književnica - Siri Hustvedt, Lorrie Moore, Lydiju Davis - kao i niz naših autora vjernih žanru. Ovogodišnja su tema - metaforički vrlo snažna u vrijeme pandemije - "Otoci" pa FEKP putuje iz Zagreba na Vis, Hvar - i natrag.


Online i uživo u Zagrebu i na otocima Vis i Hvar


Dvadeseti Festival europske kratke priče održava se do 11. lipnja dijelom online, a dijelom uživo u Zagrebu, te na Visu i Hvaru na temu "Otoci". Svoje priče čita i niz hrvatskih pisaca, među ostalima, Mirjana Dugandžija, Jadranka Pintarić, Edo Popović, Renato Baretić, Ivica Ivanišević, Senko Karuza, Tanja Mravak, Korana Serdarević, Zoran Ferić, Miroslav Mićanović, Sven Popović, Marinko Koščec, Kristian Novak, Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić.


Na otocima će se program paralelno održati od ponedjeljka 7. lipnja do četvrtka 10. lipnja, te će se moći pratiti na YouTube kanalu FEKP-a.


Kao šlag na torti jubilarnog 20. festivalskog izdanja, u petak u Vintage Industrial Baru u Zagrebu, nakon razgovora s Lydiom Davis, koncert će izvesti nagrađivani slovenski glumac i glazbenik Janez Škof.


Organizator FEKP-a je Hrvatsko društvo pisaca (HDP), a ostvaruje se u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, gradovima Zagrebom, Hvarom, Komižom, TZ-om Komiže, Staroga Grada, udrugom Platforma, Tradukijem i prostorima kulture u kojima se odvija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!