Pisanice, splet hrvatskih i ruskih tradicija

Konzumiramo ih cijele godine, no jaja su ipak najpopularnija u uskrsno vrijeme. Tradicija ukrašavanja i darivanja pisanica održava se diljem svijeta, posebice u Europi. U zagrebačkom Etnografskom muzeju otvorena je izložba posvećena upravo njima.

Već tisućljećima jaja se smatraju simbolom obnove prirode u proljeće, a rani prikazi pisanica potječu iz vremena davnih mezopotamskih civilizacija. Simboliku jajeta s vremenom je preuzelo i kršćanstvo, a običaj darivanja pisanica počeo se širiti oko 1000. godine. Do danas, tradicija ukrašavanja jaja živi - posebno u istočnoj Europi.

- Pisanice su prije svega simbol života, zdravlja, napretka i naša veza s pravoslavljem. Umjetnici koji ih ukrašavaju u pisanice unose dušu pa donose radost svima koji ih gledaju, objašnjava Andrej Nesterenko, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj.

- Običaj postoji diljem svijeta, a u Rusiji su, naravno, posebno omiljena Fabergéova jaja, remek-djela zlatarstva, dodaje Nesterenko.

- Svako jaje Fabergéa zapravo je iznenađenje, ona bi se otvarala ili se okretala i unutra je čovjek vidio važnost tog jajeta, kaže Svjetlana Bilota, Koordinacija udruga ruskih sunarodnjaka (KURS).

Baš Fabergéova jaja nadahnjivala su naše umjetnike, članove naših udruga.

Uz ruske pisanice, izložene su i one iz moslavačkog kraja, gdje je pronađena i najstarija pisanica u Hrvatskoj, s početka 15. stoljeća.

- Najstariji i najrašireniji način oslikavanja pisanica tehnikom kuhanja u ljusci od luka, rekao je Dražen Milenković, predsjednik Kulturne udruge "Sveti Martin", Dubrava.

Od jaja ukrašenih biljem iz vrta do carskih darova optočenih draguljima, pisanice prenose univerzalnu optimističnu poruku novog života.