Održavanje ravnoteže i pod time ne mislimo one izvedbene poput plesačica koje stoje na vrhovima prstiju već one svakodnevne, u hodu i radu nije baš jednostavno, a poremećaj ravnoteže ne shvaća se dovoljno ozbiljno.
10.09.2026.
07:01
Autor: Vesna Mimica/V.M/Dobro jutro, Hrvatska/HRT
Održavanje ravnoteže i pod time ne mislimo one izvedbene poput plesačica koje stoje na vrhovima prstiju već one svakodnevne, u hodu i radu nije baš jednostavno, a poremećaj ravnoteže ne shvaća se dovoljno ozbiljno.
Našom ravnotežom upravlja mozak, unutarnje uho (vestibularni aparat), vid (okulomotorni sustav) i duboki osjet odnosno propriocepcija, senzori u mišićima, tetivama i zglobovima koji šalju signal mozgu o položaju pojedinih dijelova tijela.
Sve će te signale primiti naš mozak i ako se pojavi neslaganje u tim informacijama dolazi do nestabilnosti i mučnine.
Kada hodamo, položaj tijela se mijenja pa se automatski mijenja i naša ravnoteža, odnosno točka težišta tijela se prebacuje s jedne na drugu stranu, pa se u običnom hodu mijenja dinamička ravnoteža. Postoji, jasno i statička ravnoteža kojom održavamo neku pozu što duže i što stabilnije.
Ljudi uglavnom, kaže nam fizioterapeutkinja Mirna Crković, poremećaj ravnoteže ne shvaćaju ozbiljno i često kažu - ravnoteže mi je malo poremećena:
- U pravilu, ljudi, dok ne dođe do problema, ni ne znaju da su izgubili tu famoznu ravnotežu, zato što problem je u biti kad osoba padne i onda kaže: "Opa!Q" Popiknula se na ravnom ili je radila nešto što je prije mogla raditi normalno i sada je jednostavno izgubila ravnotežu i pala. I tu onda shvaćamo da postoji narušena ravnoteža, ali ono što je meni iskustvo pokazalo je to da, kako nam idu godine, i ako se ne bavimo sobom u obliku bilo kakve fizičke aktivnosti, jednostavno nam se ravnoteža narušava. Ponavljam, nismo toga svjesni dok se ne desi problem, upozorava Mirna.
Izgubiti ravnotežu ako stanete na neku neravnu plohu nije isto što i gubitak ravnoteže.
- Mislim da smo svi došli u situaciju da smo se na takvoj nekakvoj neravnini koju nismo očekivali popikli, spotakli, netko je i pao, netko se, nažalost, i polomio, a da nema nikakvih problema s ravnotežom. Što se tiče ravnoteže, vi nju primijetite, ali možda je ne osvijestite kada radite nekakve svakodnevne aktivnosti. Trebate nešto pokupiti, nekad ste to napravili kao u nekoj poluvazi, spuštam se na jednoj nozi, a sad to ne ide. Jednostavno: "Aha, ne, gle, past ću, pa ću ipak ja to odraditi na dvije noge," objašnjava Mirna.
Kada je gubitak ravnoteže vezan uz centar za ravnotežu, a započeli ste s vježbama za koje mislite da će ju unaprijediti očekivani rezultat će izostati sve dok se ne riješi primarni problem, a ako je riječ o slabosti mišića tu će napredak biti vidljiv No, nije svaki gubitak ravnoteže znak potencijalne bolesti. Katkada je to nesmotrenost, slučajnost, nespretnost...
- Ali ako vam se iz dana u dan ponavljaju situacije gdje vi imate nesigurnost i, ne daj bože, padnete, e onda smatramo da imamo problem s ravnotežom. Naravno da je za početak najbolje isključiti zbog čega se događa taj problem s ravnotežom, i ako isključimo srednje uho, odnosno centar za ravnotežu, i vid, onda mi kao fizioterapeuti nastupamo i educiramo osobu kako da radi na tom poboljšanju, odnosno podizanju ravnoteže, kaže Mirna.
Vježbama možemo poboljšati svoju ravnotežu, no kao i u svakom drugom vježbanju, moramo biti uporni.
Kada smo isključili medicinski uzrok, objašnjava Mirna, započinjemo s najosnovnijim vježbama kretanja na ravnoj i stabilnoj površini gdje nema nikakvih dodatnih izazova koji bi narušili našu ravnotežu:
- Naučimo ih kako će stati na prste, na pete, to su svakodnevne aktivnosti: hodanje po prstima, hodanje na petama, križanje u hodu nogu, takozvani manekenski hod, a da se opet držimo nekakve ravne linije. Onda se uključuje hod i unazad, koji već nije samo ravnoteža nego i koordinacija. I onda kad savladamo te vježbe na ravnoj podlozi, stabilnoj, to mi je bitno, onda se ja tek odlučujem na vježbe na nestabilnoj podlozi, odnosno na balansnoj podlozi, koja je onda dodatni izazov osobi, jer ovdje se već sad osjeća sigurno kada je na stabilnom, a sad kad dođe na nestabilno vidimo što možemo još tu nadograditi, dodaje Mirna.
Fizioterapeut će vam pokazati vježbe koje možete izvoditi kod kuće, no neke je vježbe uvijek bolje raditi uz njihovu aistenciju.
Uključiti se u redovitu rekreaciju je poželjno ako su vaši treneri upoznati s problemom i ako niste na onom koji zahtjeva brze i nagle promjene pozicija tijela i smjera te zahtjeva izrazitu stabilnost položaja.. Nakon određenog vremena i te ćete vježbe moći izvoditi jer svakom je treneru najvažnije da se ne ozlijedite.
Isključite svaku sugestiju popularnih stranica za vježbanje dok niste potpuno stabilni.
- Mnogi su uzroci poremećene ravnoteže. Čak i običan lom kosti dovodi do tjelesne neravnoteže i zato se uvijek, naglašava Mirna mora završiti rehabilitacija da bi počela kvalitetna rekreacija.
U eri tisuća treninga i savjeta, mogućnosti i kvalitetnih treninga još uvijek je jednostavno svakodnevno kretanje podcijenjeno:
- Treba biti aktivan. Hoćete li vi hodati, ili ćete planinariti, ali treba biti aktivan, jer, nažalost, život nam je danas takav da smo sve, samo ne aktivni. Radije ćemo sjesti pred televizor, a onda sve krene nizbrdo, poručuje Mirna.
U rubrici "Minuta za vas" emisije Dobro jutro, Hrvatska idući tjedan, Mirna vam pokazuje osnovne vježbe za razvijanje bolje ravnoteže i koordinacije pokreta. Vjerujemo da će vas neke zabaviti , a neke malo i namučiti. Ipak živjeti u ravnoteži danas je iznimno važno.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora