Prema mnogima, najbolji zagrebački gradonačelnik u povijesti, Većeslav Holjevac, u samo 11 godina, 50-ih i početkom 60-ih godina prošloga stoljeća, zadao je obrise grada koji poznajemo danas. U povodu 50. godišnjice njegove smrti, u Muzeju suvremene umjetnosti postavljena je izložba "Zagreb Većeslava Holjevca".
Trnje i Vrbik na početku modernizacije. Novi stambeni modeli, prostrane avenije. Industrija u punom zamahu. Novoizgrađeni Most slobode - koji vodi u "južni", Novi Zagreb. Prelazak iz seoskog u urbani način života. Velesajam. Sve je to dio Zagreba Većeslava Holjevca, grada koji je 50-ih velikim koracima grabio prema budućnosti.
- Modernitet je napokon došao u Zagreb. Dakle, to više nije bio grad 19. stoljeća i početka 20. stoljeća, nego je zapravo postao jedan suvremeni grad. Zagreb Većeslava Holjevca zapravo se dogodio niti sedam godina nakon Drugog svjetskog rata i to je najintenzivniji period u razvoju Zagreba, kaže Ivan Mlinar, autor izložbe.
Toplana, Otvoreno učilište, bazeni na Mladosti - samo su neki od 50 predstavljenih arhitektonskih pothvata, građenih ili planiranih u Holjevčevo vrijeme. Projekti su veoma važni i danas - i u kontekstu kulturne baštine i suvremene zagrebačke svakodnevice.
- Zapravo se gradi infrastruktura - od mostova, termoelektrane, odnosno toplane, niza građevina koje su bile bitne za svakodnevni život grada Zagreba. Mi danas koristimo resurse koji su tada izgrađeni, kaže Mlinar.
- Vidimo na Novom Zagrebu koji je planiran za 250 000 stanovnika, da i danas funkcionira. Kako vrijeme odmiče, tako imamo sve veće zadovoljstvo stanovnika u Novom Zagrebu, dodaje autor izložbe.
U predizborno vrijeme mnogi nude svoju viziju glavnoga grada, ali u skorijoj budućnosti teško će se nadmašiti što je učinjeno tada. Po mnogočemu naša metropola još je Zagreb Većeslava Holjevca.