Što čitati? – kako svoj svijet dovesti u red

U ovotjednoj književnoj preporuci urednica HRT-ovih radijskih i televizijskih emisija o književnosti Karolina Lisak Vidović predstavila je knjigu Jordana B. Petersona „Izvan reda“, a kao drugo izdanje odabrala je jedan časopis – novi broj „Europskog glasnika".

Pogledajte snimku književne preporuke iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:

Jordan B. Peterson: „Izvan reda“, Verbum, prev. Valentino Findrik

Jordan B. Peterson autor je uspješnice "12 pravila za život" koja je u svijetu prodana u više od pet milijuna primjeraka. Nakon što je desetljećima radio kao klinički psiholog i profesor na Harvardu i Sveučilištu u Torontu, Peterson je postao jedan od najutjecajnijih javnih intelektualaca u svijetu.

Njegovi YouTube videozapisi i podcasti privukli su stotine milijuna slušatelja, a predavanja u sklopu promotivne svjetske turneje posjetilo je više od 250 000 ljudi. Autor je ili suautor više od stotinu znanstvenih akademskih radova. Živi u Torontu s obitelji.

Iščekivani nastavak bestselera „12 pravila za život“ donosi nove smjernice za suočavanje s opasnostima suvremenoga života. U ovom odvažnom nastavku, pod naslovom „Izvan reda“, Peterson donosi još dvanaest životno važnih načela koja će nam pomoći izdržati iscrpljujući teret što neizbježno prati svaku našu želju da svijet dovedemo u red.

Knjigu otvara vlastitom dramatičnom, teškom životnim pričom: budi se 5. veljače 2020. na odjelu intenzivne njege u Moskvi vezan remenjem o krevet i ne zna ni gdje je i ni kako je tamo dospio.

Veliki dio knjige napisao je u razdoblju kad se njegova obitelj suočavala s uzastopnim i preklapajućim životnim bitkama s teško narušenim zdravljem: kći Mikhaela, supruga Tammy i on sam imaju autoimunu reakciju, nesanicu, prilikom koje je postao ovisan o teškim lijekovima koji stvaraju ovisnost i ostavljaju nuspojave (benzodiazepin), uz sklonost depresiji, razvio je anksioznost i to intenzivnu, uz akatiziju - autodestruktivne misli.

Bili su to simptomi odvikavanja od benzodiazepina. Odlazio u klinike za odvikavanje. Bio je živi mrtvac. U Rusiji su ga, naime, stavili ga medicinski induciranu komu kako bi bio bez svijesti tijekom odvikavanja. Nakon toga je opet morao učiti hodati, odijevati se, tipkati, a bilo je to sve netom prije izbijanja pandemije.

Peterson navodi tu svoju nevjerojatnu životnu priču, kako kaže, ne da bi banalizirao ni prodao ju pod jeftinom izjavom da su prošavši kroz sve to postali bolji ljudi -no to ih je potaklo na neke korake -suprugu da se posveti svojem duhovnom i kreativnom razvoju, a njega da piše, uređuje ovu knjigu. Za razliku od prethodne knjige, glavna je tema ove istražiti kako možemo izbjeći opasnost pretjerane sigurnosti i kontrole. 

Iako svaka stoji za sebe, ova knjiga s prvom predstavlja ravnotežu koje obje u konačnici nastoje opisati i rastumačiti. Zato su korice prve knjige bijele a ove crne. One tvore skladnu cjelinu, poput taoističkoga yina i yanga.

U vremenu kada se čovjekova volja sve više nameće u svakom području života – od društvenih struktura do naših emocionalnih stanja – Peterson upozorava na opasnost koja leži u pretjeranoj sigurnosti. Osim toga, razlaže strategije koje pomažu nadići kulturne, znanstvene i psihološke sile koje nas guraju prema tiraniji te nas uči kako se umjesto toga možemo pouzdati u svoj instinkt za pronalaženje smisla i svrhe, čak i onda – i posebno onda – kada smo bespomoćni.

Previše kaosa vodi u nestabilnost i tjeskobu, ali previše reda može nas skameniti i učiniti nas pokornima i podložnima. Knjiga "Izvan reda" poziva nas da uspostavimo ravnotežu između kaosa i reda, ta dva temeljna načela stvarnosti, te nas vodi uskim i tijesnim putem koji ih razdvaja, pozivajući čitatelja da uspostavi ravnotežu između kaosa i reda.

Služeći se istinama drevne mudrosti iz filozofije i najvećih svjetskih mitova i priča, kao i uvidima iz psihologije i osobnim iskustvima iz vlastitog života i kliničke prakse, Peterson u ovoj knjizi izlaže novih dvanaest načela koja čitatelje mogu usmjeriti prema odvažnijem, iskrenijem i smislenijem življenju.

Iako nam višak kaosa prijeti neizvjesnošću, višak reda dovodi do nedostatka znatiželje i kreativne vitalnosti. Stoga nas "Izvan reda" poziva da uravnotežimo dva temeljna principa stvarnosti - red i kaos - i otkriva duboko značenje koje se može naći na putu koji ih dijeli.

Autor se nada se da je u ovoj knjizi malo mudriji nego kad je pisao prvih 12 pravila, barem zbog životnih iskustava koje je imao i korisnih povratnih informacija svojih čitatelja i slušatelja na YouTubeu, podcastu i na blogu.

Europski glasnik, Hrvatsko društvo pisaca

Europski glasnik jedinstveni je časopis u Hrvatskoj, kakvog nemaju ni sredine puno veće i bogatije od naše. To je časopis koje upućeni zovu bibliotekom - što zbog broja stranica, a što zbog broja beletrističkih i drugih djela koja objavljuje. Naime običaj je da u jednom jedinom broju objavljuje goleme tematizirane sadržaje, ali i integralna beletristička djela. Prvi nam je recimo predstavio Huellebecqua.

Impresivna je njegova obljetnica - 25 godina postojanja jednog takvog časopisa, golemog, zahtjevnog projekta... Izlaskom 25. jubilarnog broja obilježeno je četvrt stoljeća postojanja časopisa, a rođendani su uvijek prilika za neko svođenje računa, za pogled unatrag i možda projekciju budućnosti.

Glavni urednik hrvatskog izdanja je poznati pjesnik, esejist i romanopisac Dražen Katunarić, a zamjenik glavnog urednika je Žarko Paić.

Časopis uvijek donosi zanimljive osvrte na aktualne teme suvremenog društva iz područja književnosti, kulture i umjetnosti, filozofije, politike i to iz pera najvećih intelektualaca današnjice, domaćih i stranih.

Često slušamo žalopojke kulturnjaka da su književni časopisi slabo percipirani i čitani, no s Europskim glasnikom je slučaj da bude brzo razgrabljen nakon što je pojavi i da su njegova predstavljanja uvijek bila dupkom krcata ljudima.

Najnoviji broj donosi tekstove mnogih pisaca: libanonskog pjesnika i esejista Isse Makhloufa, objavljen je i govor Roberta Bolana održan u Caracasu na dodjeli nagrade »Rómulo Gallegos«, zatim tekstove Roberta Perišića »Na granici« te Dimitrija Popovića »Božansko i demonsko Leonarda da Vincija«.

Aktualni tematski blok pod naslovom "Preživjeti koronu" obuhvaća sljedeće priloge - Pascal Bruckner: »Zatvoreni i osamljeni otkrivamo umijeće življenja«; Jean-Pierre le Goff: »Izbavljenje od tjeskobnog i brbljavog nametnutog svijeta«; Alain Finkielkraut: »Nihilizam još nije pobijedio, i dalje smo civilizacija« (razgovor); David Chandler: »Antropocena autoritarnost (kritika u doba korone)«. 

U sklopu debate "Koronavirus i filozofi" objavljeni su tekstovi Giorgia Agambena, Jean-Luca Nancyja, Roberta Esposita i Sergija Benvenuta.

Rubrika „Poezija u središtu“ donosi pjesme Miroslava Kirina, Enesa Kiševića, Enriquea Wintera, Slavka Jendrička, Marka Grbe, Jadranke Matić-Zupančič i Dražena Katunarića. U tematskoj cjelini "Kolonijalno i postkolonijalno" objavljeni su tekstovi Aimé Césaire, Alexisa de Tocquevillea, Frantza Fanona, Homija K. Bhabhae i Pascala Brucknera. Dio tekstova posvećen je i Albertu Camusu, uz obljetnicu njegove smrti 2020., njemu smo se dosta vraćali otkako nas je zadesila pandemija.

Časopisi su, inače, u velikoj krizi, ne samo kod nas, nego i u svijetu jer nove generacije koje pristižu, odgojene na mobitelu, igricama i internetu, sve su lošije obrazovane i imaju sve manje potrebe za zahtjevnijim štivom.

Slaveći sada 25. rođendan Europskog glasnika, zna se da je časopis puno lakše pokrenuti nego održati. Ako ima nešto što zaista zagovara taj časopis, to je strast pokretača i urednika.