22:58 / 22.04.2021.

Autor: A.Cerar/Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Izložba "Umjetnost slavonskog plemstva"

Izložba "Umjetnost slavonskog plemstva - vrhunska djela europske baštine",

Izložba "Umjetnost slavonskog plemstva - vrhunska djela europske baštine",

Foto: Dnevnik/IMS/HTV / HRT

Kako je živjelo slavonsko plemstvo od 18. do 20. stoljeća - čime su se bavili, kakvu su umjetnost sakupljali, kako su opremali svoje dvorce? Odgovore nudi izložba u Klovićevim dvorima u Zagrebu "Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine" koja okuplja oko 250 vrhunskih umjetnina. Izložba je za javnost otvorena od 23. travnja do 18. srpnja.

Galerija predaka, neizostavni dio plemićke kolekcije, kojom je plemstvo dokazivalo svoje podrijetlo i time osiguravalo važne položaje. Portreti pripadaju članovima obitelji koje su na područje današnje Slavonije doveli Habsburgovci krajem 17. i početkom 18. stoljeća - kako bi učvrstili svoj utjecaj u tom kraju. 

- Riječ je o obitelji Odescalchi iz Iloka, obitelji Eltz iz Vukovara, obiteljima Hilleprand von Prandau i, Normann-Ehrenfels iz Valpova, obitelji Pejačević koja je imala svoje dvorce u Retfali, Podgoraču, Našicama, Virovitici, kazala je Jasminka Najcer Sabljak, koautorica izložbe za HRT.

Neki od njih, poput glazbenice i skladateljice Dore Pejačević, bavili su se umjetnošću, a mnogi su djelovali i kao mecene.

- Predstavljene su slike  koje je najvećim dijelom sabirala Alvina, grofica Pejačević. Ona je zanimljiva kao mecena, donator i kao slikarica. Zanimljiva je obitelj Odescalchi, pogotovo Livio Odescalchi, koji je bio veliki mecena i donator, koji je živio u Rimu, dodala je Jasmika Najcer Sabljak.

Zbog gospodarske vrijednosti, ali i prestiža, važan dio plemićke svakodnevice bio je lov, a bogati slavonski dvorci obilovali su i trofejima primjenjene umjetnosti. 

- Cilj ove izložbe je predstaviti rezultate naših 20-godišnjih istraživanja, pokazati što su to naši dvorci krili i kakve su mogućnosti, s tom povijesnom baštinom ponovno iskomunicirati tu nekadašnju povijest, sjaj slavonskih dvoraca, istaknula je Silvija Lučevnjak, koautorica izložbe.

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi dvorci su propali, a ove umjetničke zbirke razasute su po različitim institucijama. Zato je ova izložba jedinstvena prigoda da se dožive na istom mjestu i dozna kako je živjelo slavonsko plemstvo.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!